Odliv mozgova s Wall Streeta

VAŠINGTON - Zbog trenutne ekonomske krize i novih Vladinih restrikcija na zapošljavanje stranih radnika u SAD, inostrani finansijski stručnjaci koji žele da se zaposle u Americi puno teže će ostvariti svoj san.

Te restrikcije dio su Vladinog programa za spasavanje investicionih banka, koje je teško pogodila kriza usljed koje su neke od njih i bankrotirale. Mnogi strani studenti na fakultetima za biznis i menadžment širom SAD mnogo su uložili u svoje obrazovanje nadajući se da će njihovo investiranje u školovanje jednog dana biti nagrađeno dobro plaćenom poslovnom ponudom neke američke firme. Nazli Oguzimsaroglu iz Turske jedan je od tih studenata. Nakon što je nedavno diplomirala na jednoj prestižnoj školi za biznis, prihvatila je ponudu za radno mjesto u tada moćnoj američkoj investicionoj banci Merrill Lynch.

"Jedna od stvari koje su me privukle toj banci je njen izvrstan program obuke. Osim toga, čak i male banke nastoje zaposliti one koji već imaju iskustva u velikim i prestižnim bankama poput Merrill Lyncha", kaže ona.

Međutim, ponuda za zapošljavanje mladih stručnjaka u toj banci nije dugo trajala. Baš kao i kod drugih divovskih investicionih banaka u zemlji, i vrijednost akcija Merrill Lyncha drastično je pala usljed širenja finansijske krize u SAD. Kako bi je spasila, Merrill Lynch je preuzela Bank of America, najveću američku poslovnu banku, koja je potom posudila novac iz Vladinog paketa za pomoć bankama koje su se našle u finansijskoj krizi. Tim potezom Bank of America je postala podložna propisima koji ograničavaju radnu vizu tipa H1B - osnovni dokument za zapošljavanje stranih radnika.

Vivek Vadva, stipendista Programa za istraživanje rada i zapošljavanja pri Pravnom fakultetu Univerziteta Harvard, kaže da takve restrikcije nisu samo ksenofobične, već da uzrokuju "odliv mozgova" upravo u trenutku kad su američkoj ekonomiji najviše potrebni talenat i inovativnost.

"Problem je u tome što tim zakonom Amerika poručuje svijetu da, kad situacija postane teška, mi zatvaramo vrata. Oni najbolji i najbistriji tada će vidjeti dobre prilike drugdje. Radije će otići u Australiju i tamo raditi nekoliko godina da otplate svoj studentski kredit ili će, pak, osnovati vlastitu tehnološku firmu u Kanadi. To je ogroman gubitak za SAD", kaže Vadva.

Istraživanje koje je sproveo Vadva pokazuje da su oko četvrtinu američkih tehnoloških kompanija osnovali useljenici, što, dodaje on, potvrđuje teoriju da strani radnici često stvaraju radna mjesta za Amerikance, te opovrgava uvriježenu tvrdnju da ih uzimaju od svojih domaćina.