Na pomolu novi ''rat cijena'' naftnom tržištu?

Cijene nafte su na vodećim berzama u Evropi i SAD-u u protekloj sedmici uglavnom oscilirale oko granice od 70 dolara po barelu, ali neki zvaničnici Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) upozoravaju da bi na tržištu osnovne energetske sirovine uskoro mogao izbiti "rat cijena"

Najnovije upozorenje o mogućem novom "tumbanju" cijena nafte dao je krajem sedmice ministar naftne industrije Angole Botelio de Vaskonselos, čija je zemlja članica OPEK-a.

Vaskonselos je upozorio da sve veći broj članica naftnog kartela, koji pokriva oko 42 posto dnevnih potreba svjetskog tržišta "tečnog zlata", ne poštuje ranije dogovorene proizvodne kvote i da se "u stvarnosti bave dampingom" ili namjernim obaranjem cijena.

Najčešće optužbe za probijanje ranije dogovorenog proizvodnog "plafona" u OPEK-u upućuju se na račun Irana koji, navodno, izvozi više sirove nafte nego što bi to smio, a na osnovu odluke koju je kartel usvojio u decembru 2008.

Iran je, navodi se u dobro obavještenim tržišnim izvorima, u maju naglo povećao vlastite isporuke nafte Kini - na 782 hiljade barela dnevno, što je 80 posto više nego u istom mjesecu 2008.

Teheran je tako premašio nivo isporuka koji se obavlja u najmnogoljudniju zemlju svijeta iz Saudijske Arabije, nespornog proizvodnog lidera u OPEK-u.

Tržišni stručnjaci u New Yorku navode da je Iran iskoristio nemogućnost Saudijske Arabije da Kini proda traženu količinu tzv. teške nafte, znatno uvećavajući svoje isporuke.

OPEK je u periodu od septembra do kraja decembra 2008. smanjio dnevnu proizvodnju nafte za više od četiri miliona barela, s ciljem da u dužem periodu ograniči dnevne isporuke te sirovine na manje od 25 miliona barela.

Predsjednik Upravnog odbora ruskog koncerna "Gasprom" Aleksej Miler je u petak ocijenio da bi cijene nafte do kraja godine mogle ponovo da dostignu, a možda i premaše, nivo od sto dolara po barelu.

Američki tržišni specijalisti su, međutim, odmah izrazili rezervu oko realnosti te procjene.

Dugoročnije gledano, naftne cijene će najviše zavisiti od brzine kojom svjetska privreda bude izlazila iz sadašnje krize. Ukoliko stopa globalnog ekonomskog rasta u 2010. bude pozitivna veći su izgledi da nafta poskupi, tvrde prodavci te sirovine na vodećoj evropskoj berzi u Londonu.

U slučaju da se recesija produži, ne postoje suštinski razlozi zbog kojih bi nafta trebala biti skuplja nego sada, ističe američka agencija Blumberg, uz napomenu da tržište tog energenta ipak dosta zavisi i od aktivnosti špekulativnog kapitala, pa je zbog toga davanje dugoročnijih procijena "nezahvalan posao".