Kina uvodi novog predsednika Avganistana u veliku politiku
Prvu stranu posetu novi predsednik Avganistana Ašraf Gani Ahmadzaj izvršiće ne u SAD, kao njegov prethodnih Hamid Karzaj, već u Kinu. Poseta će započeti 28. oktobra i trajaće četiri dana.
U Pekingu avganistanski gost će istupiti na forumu Srce Azije. Među njegovim učesnicima su zemlje ŠOS: Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Turkmenija. Kao i veliki regionalni faktori – Indija, Pakistan, Iran, Turska, Azarbejdžan, Saudijska Arabija i UAE.
Kina faktički uvodi novog predsednika Avganistana u veliku politiku. To će ojačati njegov politički autoritet u Avganistanu. Tim pre što je politika SAD tamo konačno sebe diskreditovala i u očima Avganistanaca, i među vodećim regionalnim partnerima Avganistana.
Novom avganistanskom lideru je potreban novi oslonac. Prema mišljenju eksperta Ruskog instituta za strateška istraživanja Adžara Kurtova, Ašraf Gani Ahmadzaj će moliti u Pekingu pomoć, pre svega finansijsku.
Ipak ne treba očekivati da će Kina uložiti veliki novac u Avganistan. Samo pre dve godine Kina se suočila sa tim kako su zbog arapskih revolucija već uložene investicije u Severnu Afriku i Bliski Istok otišle u vetar. Zato pregovori između rukovodstva Kine i Avganistana ne obećavaju da će biti jednostavni. Odluka o izdvajanju sredstava će najverovatnije biti postignuta putem složenih zakulisnih kombinacija. Jedna od njih je dobijanje posebnih garancija za kineske investicije. Najverovatnije Kina će insistirati na tom da bezbednost investicija, kao i kineskih biznismena, bude nesumnjivi prioritet za bezbednosne strukture Avganistana.
Kineske kompanije su «rezervisale» više od 30 velikih investicionih projekata u Avganistanu. Najveći u istoriji ove zemlje projekat je osvajanje nalazišta bakra u Ajnanu. Za njega je Kina već platila avganistanskoj vladi 3,4 milijarde dolara, ali projekat nije tako široko razvijen kao što to želi Kina. Očekuje se da će u Pekingu Ašraf Gani Ahmadzaj morati da odgovara za dejstva prethodnih vlasti. Pri tome Peking teško da će primiti kao opravdanje to što je Vašington od samog početka kočio ovaj projekat.
Očigledno da odlaskom trupa SAD i NATO-a iz Avganistana Kina i Kabul će biti slobodniji prilikom realizacije međusobnih obaveza. U krajnjoj liniji Kina računa na to i tražiće brži rezultat od uloženih investicija.
Jačanjem svojih pozicija u Avganistanu, Peking će dobiti dodatne poluge uticaja na Kabul, između ostalog i za presece podrške ujgurskog separatističkog podzemlja u Sinkjangu od strane avganistanskih islamista. To će biti jedna od glavnih tema na pregovorima u Pekingu, smatra Adžar Kurtov:
- Rukovodstvo Kine će biti zainteresovano za to da u obaveznom poretku budu fiksirane u međunarodnim sporazumima posebne obaveze Kabula. Tačnije nepostojanje na teritoriji Avganistana organizacija vezanih za terorističku delatnost u Sinkjangu, kao i nemogućnost korišćenja teritorije susedne zemlje za snabdevanje ujgurskih separatista oružjem, municijom, finansijama.
Porast separatizma u Sinkjangu na severozapadu Kine – glavobolja je za Peking. Tamo shvataju da svaka aktivizacija islamističkih radikala u Avganistanu može da povuče za sobom destabilizaciju u Sinkjangu. A kriza u Iraku i Siriji dokazuje da su islamisti u stanju da formiranju transgranične formacije poput Islamske države. U tom kontekstu kinesko-avganistanski pregovori u Pekingu mogu da budu od posebnog značaja po bezbednost i stabilnost u ovom regionu.
Natalija Kašo,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: East News/AP Photo/Massoud Hossaini/ vostok.rs
- Povezane teme
- Kina
- Avganistan
- SAD
- posete
- susreti
- odnosi
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















