EU: Prvi koraci ka poslednjoj šansi
Komisija poslednje šanse – tako je svoj tim nazvao rukovodilac najvišeg organa izvršne vlasti EU Žan-Klod Junker, imajući u vidu sve veći broj socijalnih i političkih izazova koji stoje pred ujedinjenom Evropom.
To se između ostalog odnosi na regulisanje konflikta između EU i Velike Britanije koji se razbuktao poslednjih dana zbog odbijanja Londona da doplati u evropsku blagajnu 2,1 milijarde evra. Uzrok doplate je dinamičniji razvoj britanske ekonomije po oceni Brisela. Distanciravši se od ocene pravne opravdanosti datog zahteva, dovoljno je reći da se ne radi prosto o odbijanju Dejvida Kamerona da ispiše ček, već o prelasku spora u ravan političkih odluka. Kancelar Nemačke Angela Merkel, koja ne podržava ni migracionu politiku Londona, izjavila je bez uvijanja da neće insistirati na daljem članstvu maglovitog Albiona u sastavu jedinstvene Evrope.
Uz to treba dodati da se razmirice sa Londonom odvijaju u kontekstu žalosne prognoze ekonomskog napretka zemalja zone evra za ovu i predstojeće godine, koje je ovih dana objavila Evropska komisija. Eksperti komisije su korigovali prvobitne pokazatelje u stranu smanjenja. Tako 2014. godine ekonomija zone evra će napredovati, prema njihovim procenama, svega za 0,8% umesto 1,2%, a 2015. godine za 1,1% mesto 1,7%, kao što se pretpostavljalo. Oporavak može da nastupi najranije 2016. godine. Pesimističnije deluju perspektive napretka i u zemljama-lokomotivama EU – Nemačkoj, Francuskoj i Italiji. Uzroci skepse ekonomista, ističu komentatori, kriju se u geopolitičkim rizicima, kao što je kriza u Ukrajini i konflikt na Bliskom Istoku.
Što se tiče ukrajinske krize, njen uticaj se ispoljava ne samo u rastućim bojaznima investitora. U datom slučaju sasvim konkretan udar evropskoj ekonomiji nanosi bumerang antiruskih sankcija. I bez obzira na to, u Briselu za sada prevladavaju razlozi za konfrontaciju. Uoči izbora za organe vlasti u samoproglašenoj Luganskoj i Donjeckoj republici, održanih na jugoistoku Ukrajine, novi šef evropske diplomatije Federika Mogerini izjavila je da neće priznati rezultate tih izbora. Ja ne govorim o automatskom priznanju samoproglašenih republika, to od EU danas niko ne očekuje – citiraju u vezi sa tim novinske agencije reči stalnog predstavnika Rusije u EU Vladimira Čižova. Ali činjenicu izražavanja volje stanovništva tih regiona, mislim, trebalo bi priznati kao pojavu istih tih demokratskih vrednosti za koje se zalaže EU.
Šef odeljenja za zemlje i regione Instituta Evrope Vladislav Belov ne očekuje u principu promenu kursa Evropske komisije.
Ako se uzmu one sfere odgovornosti koje se nalaze u nadležnosti Evropske komisije, verovatno neke probojne odluke ne treba očekivati, kaže Belov. Ako se govori o šefu Evropske komisije, meni se čini da u poređenju sa Barozuom, Junker je iskusniji čovek, ima iskustvo upravljanja državnim strukturama. Od njega možda treba očekivati odmereniji prilaz Rusiji, ali na nivou ličnosti. A sa tačke gledišta EU u celini teško da mogu da se očekuju neke kvalitativne izmene u datom pogledu.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: FOTOBANK/Getty Images/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















