Višegrad u okruženju frontova
Samit Višegradske grupe, održan 16. Novembra u Bratislavi, unapred je bio proglašen mal te ne centralnom tačkom regionalne politike ovog meseca. Mediji zemalja regiona najaviljali su dolazak na forum direktno iz Australije sa samita velike dvadesetorice kancelara Nemačke Angele Merkel. Čule su se prognoze o pretvaranju višegradske četvorke u petorku, na račun pridruživanja Ukrajine.
Ipak geopolitički praznik nije uspeo. Merkel nije doputovala, i bez nje u Bratislavi je proteklo više ili manje rutinsko okupljanje, čak bez obzira na prisustvo prvih lica država regiona. Temu nastavlja komentator Petar Iskenderov.
Konkretan rezultat samita u suštini bio je dogovor o uspostavljanju stalne saradnje na nivou ministara inostranih poslova i odbrane zemalja Višegradske grupe i Ukrajine. Pored toga, Slovačka kao zemlja koja vrši reversne isporuke gasa u Ukrajinu, obećala je da će nastaviti datu praksu i čak da će od januara 2015. godine uvećati isporučivani obim sa aktualnih 10 milijardi kubnih metara godišnje do 11,5 milijardi kubnih metara. Istina, Mađarska koja je ranije ove godine prekinula slične isporuke u Ukrajinu, datu inicijativu nije podržala – osvedočivši očuvanje protivrečnosti u redovima same Višegradske grupe.
Drugi ishod foruma teško je bilo očekivati. Sa jedne strane, sve zemlje višegradske četvorke su članice EU, što zahteva od njih političku solidarnost sa odlukama Brisela. Ipak suština ukrajinskog pravca spoljne politike u svakoj državi se bitno razlikuje. Za Poljsku Ukrajina (kao i baltičke zemlje) sredstvo je da se u redovima EU formira regionalni blok pod sopstvenim pokroviteljstvom. Mađarsku brine sudbina Mađara Zakarpatja. Slovačka očigledno pokušava da u kontekstu ukrajinske krize podigne sopstveni ulog u energetskoj igri. A Češka je tradicionalno sklona da se pridržava posebnog mišljenja o svim pitanjima evropskog dnevnog reda. Na kraju, našavši se u današnjoj Evropi u obruču geopolitičkih, međunacionalnih i energetskih frontova, Višegradska grupa kao oganizacija pokušava da se pridržava prilično suzdržanog stava – što, objektivno govoreći, nije najgora varijanta za sve. Tim pre što su raspoloženja u okviru same EU trenutno vrlo daleka od optimističkih, rekao je u razgovoru za Rosiju sevodnja nezavisni nemački politikolog Aleksandar Rar:
- U okviru EU, u suštini, tako i nisu realizovane predstave o formiranju Evrope bez granica, o tome da će život u jedinstvnoj Evropi postajati sve bolj i bolji u poređenju sa prethodnom Evropom, da će takva Evropa postati zona bezbednosti.
I, naravno, ne sme se zaboraviti da nad svim nacionalnim projektima u današnjoj Evropi lebdi senka finansijsko-ekonomske krize. U takvom kontekstu čak teorijski govoriti o aktivizaciji regionalne politike očigledno je prevremeno.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















