Predsednički izbori u Hrvatskoj: ugrožava li sneg demokratiju?
Premijer Hrvatske Zoran Milanović je izrazio nadu da snežne padavine neće negativno uticati na izlaznost: „Predsednički izbori se održavaju jednom u pet godina i oni su važni“- rekao je aktuelni premijer novnarima pošto je glasao na jednom od birališta.
Uprkos snežnom nevremenu koje je zahvatilo veliki deo Hrvatske, zabeležen je dobar odziv birača na predsedničkim izborima- najveća izlaznost je u Karlovačkoj i Splitskoj, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, prenela je HINA.
Ovoga puta, „u igri" je četvoro kandidata - aktuelni predsednik i kandidat Socijaldemokratske partije Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović ispred Hrvatske demokratske zajednice, Milan Kujundžić- Savez za Hrvatsku i Ivan Vilibor Sinčić - kandidat Živog zida.
Aktuelni predsednik Josipović, pravnik i kompozitor, koji je na prethodnim izborima u drugom krugu pobedio Milana Bandića, u kampanju za novi mandat krenuo je s predlogom ustavnih promena, kao preduslova za sprovođenje reformi neophodnih za oporavak države. Kandidat koji slovi za glavnog favorita, zalaže se za decentralizaciju zemlje i promoviše novu energetsku ulogu i snažan potencijal Hrvatske.
Njegova suparnica u predsedničkoj trci, kojoj pored Josipovića analitičari hrvatske političke scene daju najviše šansi na izborima, političarka i diplomata Grabar Kitarović. Za razliku od Josipovića, smatra da Hrvatskoj nisu potrebni novi temelji, ni novi Ustav, jer su, kaže, temelji Hrvatske čvrsti i neuništivi, ukorenjeni u Domovinskom ratu. Ukoliko „gospođa tvrdog stava“ pobedi na predstojećim zborima, Hrvatska će dobiti prvu predsednicu u svojoj istoriji.
Milan Kujundžić, inače lekar i predsednički kandidat Saveza za Hrvatsku, poručuje da želi ljudima da vrati nadu i dodaje: „moramo hrvatskom čoveku vratiti dostojanstvo, ugasiti beznađe, vratiti ponos“.
Četvrti kandidat u predsedničkoj trci, dugogodišnji građanski aktivista Sinčić, na izbore izlazi jer, između ostalog, želi da upozori na problem nemogućnosti podmirivanja dugova i neotplativosti kredita u postojećem sistemu. Predsednički kandidat Živog zida je tokom četiri godine aktivizma i političkog rada bio je organizator mnogih akcija i inicijativa usmerenih protiv političkih elita.
Analitičari upozoravaju da je Hrvatskoj potreban predsednik koji nije ideološki opterećen levom ili desnom krajnosti, nego predsednik koji će delovati povezujuće i koji će povratiti izgubljeno poverenje građana u politiku i institucije države.
Iako je podrška Josipoviću i dalje najveća, rezultati ispitivanja javnog mnenja ukazuju da je gotovo izvesno da neće sve biti rešeno u prvom krugu izbora koje će na 6.350 biračkih mesta nadgledati gotovo 22.000 posmatrača, najviše u poslednjih nekoliko izbornih ciklusa.
Predsednik Hrvatske se bira jednom u pet godina, a mesto šefa države zauazeće ona osoba koja prikupi više od 50% glasova u prvom krugu ili prostu većinu u drugom krugu u koji ulaze dva najbolje plasirana kandidata iz prvog kruga. Jedna osoba ne može biti izabrana na mesto predsednika države više od dva puta.
Ovo su šesti po redu predsednički izbori u Hrvatskoj, od kako je proglašena nezavisnost 1991.godine. Osim toga, ovo su prvi predsednički izbori od kako je Hrvatska postala članica EU. Ukupno, u zemlji i inostranstvu otvoreno je 6350 hiljada birališta a pravo glasa ima 3,77 miliona punoletnih građana.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Flickr.com/Georgi Kirichkov/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















