Zapad ne uči na svojim greškama u odnosima sa Rusijom
Istorija ničemu ne uči Zapad u odnosima sa Rusijom, i SAD i EU ponavljaju greške iz kojih je trebalo mnogo ranije da izvuku pouke.
Svet živi u vreme novog hladnog rata, i on je već predstavio međunarodnoj javnosti zastrašujuću lekciju: politika je izgubila svoje važno svojstvo – mogućnost rešavanja konflikata, i u prvi plan umesto nje izbija sila i ekonomski razlozi. O početku novog hladnog rata svedoče nedavne mnogobrojne revolucije u boji. Sve one su imale niz zajedničkih karaketristika: loše planiranje, nerealna očekivanja aktivista, odsustvo mehanizama kontrole toka progresa, nerealizovana očekivanja običnih građana i neispunjenja obećanja zapadnih vlada.
Aktuelni raspad Ukrajine je primer aktivne faze novog hladnog rata, koji je još više produbio ozbiljnu krizu u odnosima Rusije i Zapada. Prema ukazu SAD njihovi zapadni saveznici su pokušali da isprobaju rusku vojnu silu i političku odlučnost, i sada se kriza nalazi u najopasnijoj fazi.
Gruzijski konflikt je jedan od primera borbe između Rusije i SAD za sfere uticaja. Iz avgustovskog rata 2008. godine Zapad je trebalo da shvati da je Rusija spremna da se brani, kako bi sprečila pojavu NATO-a na svojim granicama, i da ne očekuje od nje drugačije ponašanje za vreme ukrajinske krize.
Pored toga, lekcije iz gruzijskog konflikta nije izvukao ni Kijev. Bilo je jasno da Zapad ne planira da započne rat sa Rusijom kako bi se založio za tadašnjeg predsednika Gruzije, „političkog špekulanta“ Mihaila Sakašvilija. I sada je očigledno da Zapad neće ratovati sa RF zbog Ukrajine. Nikakva ratoborna retorika i propagandni trikovi na međunarodnim forumima u izvođenju zapadnih lidera ne mogu to da promene.
Aktuelno ponašanje Zapada samo produbljuje krizu i razara i tako malobrojne linije saradnje koje postoje između Moskve, Vašingtona i Brisela. Pri tome rešavanje ukrajinskog pitanja sada se čini nedostižnim, nema nikakvog diplomatskog dijaloga, a komunikacija među stranama se odvija razmenom oštrih nota. Ostaje da se nadamo da će se pre ili kasnije zapadni političari setiti prilaza bivšeg nemačkog kancelara Vilija Branta, koji je smatrao da ne treba videti političke oponente kao „neprijatelje“, već treba pregovarati sa njima, treba razumeti njihova očekivanja i bojazni.
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















