Avganistan 2014: Šta su pokazali izbori i povlačenje
Za Avganistan 2014. godina je posebna. Ovde su bili i predsednički izbori, kada je praktično prvi put u istoriji zemlje smena vlasti protekla u ovkiru postojećeg ustava, i povlačenje snaga SAD i NATO-a iz zemlje, uz predaju odgovornosti za bezbednost nacionalnim snagama i konačno otegnuti proces formiranja „vlade nacionalnog jedinstva“.
I u tom kontekstu – kako izgleda danas sitaucija u Avganistanu iz Moskve? Sa čime ga ostavljaju SAD i NATO? Komentar eksperta Petra Gončarova.
Sa većom očiglednošću od prethodnih, izbori su pokazali da avganistanski socium preživljava danas prilično ozbiljnu građansku krizu. Jedan od glavnih unutarpolitičkih izazova i dalje ostaje problem nacionalnog jedinstva.
Svetska istorija poznaje samo jedan recept opravka – federacija ili konfederacija. U samoj avganistanskoj sredini postoji stabilno mišljenje da konfederativno uređenje Avganistana po principu „proridno nastalih etno-teritorijalnih enklava“ moglo je ne samo da bitno ublaži oštrinu međuetničkih odnosa, već i da doprinese dinamičnijem razvoju avganistanske ekonomije.
Protivnici konfederacije po pravilu ukazuju na odsustvo jasnih granica, koje dele jedan etnos od drugog, što će obavezno dovesti do međuetničkih sukoba, što sa svoje strane može da provocira građanske ratove, i ne daj Bože, dezintegracione procese na širem geopolitičkom prostoru.
Jasno je da rizici postoje uvek i svuda. Ali ova varijanta konfederacije po principu prirodno nastalih etno-teritorijalnih enkalva upravo i pretpostavlja njihovu „prirodnu“ teritorijalnu razjedinjenost.
Uzimajući u obzir činjenicu da teško da će se naći takav Avganistanac koji bi želeo dezintegraciju Avganistana, postoji određeni rezon da se pokuša povratak prethodnom sistemu administrativne podele. Na veće administrativne jedinice nego što su provincije.
U druge strogo unutrašnje probleme aktualnog Avganistana koje je nasledio od prethodnog predsednika Hamida Karzaja i trinaestogodišnjeg prisustva SAD, nesumnjivo, treba ubrojati korupciju koja je pogodila čitav birokratski aparat odozdo nagore. Po opštem mišljenju, u današnjem Avganistanu je lakše naći dlaku u jajetu od činovnika koji nije pogođen korupcijom.
Postoje i drugi problemi. Između ostalog regionalni. Ali to je već posebna tema.
Petar Gončarov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: AP/Ahmad Jamshid/ vostok.rs
- Povezane teme
- Avganistan
- NATO
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















