U EU se produbljuje raskol
Prvo veliko zasedanje Evropske unije u tekućoj godini odvija se u Briselu na nivou Saveta EU za spoljne poslove. To je debi predsedavanja Letonije EU, koje je započelo 1. januara. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov već je izjavio da se Moskva nada da će prvo letonsko istupanje u EU doprineti prevladavanju onih problema koji sada postoje u odnosima između Rusije i EU. Ipak u samoj EU za sada nema jasnog i usaglašenog mišljenja o tome.
Nacrt dokumenta pripremljenog za učesnike aktuelnog zasedanja EU, ima prilično pozitivan karakter po pitanju ruskog vektora. Između ostalog, u njemu se govori o nameri EU da obnovi saradnju sa Rusijom u globalnoj diplomatiji, trgovini i drugim pitanjima. Odgovarajući predlog iznela je evropski šef diplomatije, Italijanka Federika Mogerini. Prema informaciji diplomatskih izvora u Briselu, za podršku ukidanja antiruskih sankcija već se izjasnilo 8 država-članica EU: Austrija, Mađarska, Italija, Kipar, Luksembrug, Slovačka, Francuska i Češka.
Ipak po datim pitanjima potrebna je konsolidovana odluka čitave EU. A njeno dostizanje za sada je malo verovatno, zbog ozbiljnih neslaganja unutar same ove organizacije. Oštar antiruski stav i dalje zauzimaju takve države kao što su Velika Britanija, Poljska, Holandija i baltičke zemlje. Ministar spoljnih poslova Litvanije Linas Linkjavičus ne vidi ne samo osnove za ukidanje antiruskih sankcija, već čak ni izgovor za to. EU se do danas suočila sa vrlo ozbiljnim ekonomskim problemima – potvrdio je u razgovoru za Rosiju sevodnja predsednik ruske kompanije za ekonomske konsultacije "Neokon" Mihail Hazin.
- EU ima mnogo realnih finansijsko-ekonomskih problema internog karaktera. Ona se suočila sa opasnošću pada životnog standarda stanovništva. Pod znakom pitanja je samo očuvanje zone evra u njenom aktualnom sastavu. To su svi realni problemi u čijem rešavanju niko ne može da im pomogne.
Situacija u evropskoj ekonomiji zaista se razvija po opasnom scenariju. Kurs evra prema dolaru je već pao do devetogodišnjeg minimuma, i investitori sa uznemirenošću očekuju nove odluke Evropske Centralne banke, koja se okuplja na svoje zasedanje 22. januara. Vodeći investicioni analitičar VMO Private Bank Džek Eblin okarakterisao je nastalu situaciju kao konfrontaciju "ekonomija protiv tržišta".
Ipak toliko važnoj normalizaciji odnosa Rusije sa Zapadom i sa ekonomske tačke gledišta smeta ne samo raskol unutar EU. Neslaganja po datom pitanju jačaju na nivou vodećih dražva sveta. Prema podacima japanske novinske agencije Kyodo, koja se poziva na diplomatske izvore u svetskim prestonicama, SAD i Velika Britanija insistiraju na nastavku sankcija protiv Rusije, dok Nemačka i Japan podvlače važnost dijaloga sa Moskvom.
Petar Iskenderov,
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije, foto: AP/Christian Lutz/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















