Da li je Rusija "izdala" bivše saveznike?
Danas vidimo pokušaje nekih saveznika Rusije da "se osiguraju" od ruske moći uspostavljajući "konstruktivne", a zapravo izdajničke odnose s državama koje prema Rusiji vode očigledno neprijateljsku politiku. To se pre svega tiče donedavno mirne Ukrajine, kao i niza zemalja iz istočne i južne Evrope. Fenomen "političke dvoličnosti" objašnjava poznati politikolog Rostislav Iščenko, predsednik Centra za sistemsku analizu i prognoziranje.
Praktično u svim zemljama koje se nazivaju saveznicama Rusije prisutna je sledeća slika: što se uspešnije razvija saradnja s Rusijom, tim aktivnije vlade ovih zemalja uspostavljaju kontakte sa Zapadom, uključujući i stvaranje baza NATO na svojoj teritoriji. Ovu dvoličnost nazivaju lepom rečju "pragmatizam". Šta se, po Vašem mišljenju, zapravo krije iza ove pojave?
- Kad ekonomska saradnja počne dinamično da se razvija, u određenoj fazi se pojavljuje potreba za političkom integracijom. Jasno je da će država s jačom ekonomijom imati i veći politički uticaj. A zemlja koja je nuklearna velesila imaće odgovarajući politički uticaj, zato što neće biti samo ekonomska lokomotiva, već i vojno-politički "kišobran" za sve svoje saveznike. Rusija je okosnica, osnova svakog integracionog procesa na teritoriji Evroazije. Pritom ne samo zbog vojne i ekonomske moći i tradicije državnosti, već i jednostavno geografski. Da bi neutralizovali prirodni prioritet Rusije saveznici su se prihvatili traženja partnera među njenim neprijateljima na koje bi mogli da se oslone i da se osećaju nezavisnije. Zainteresovanost lokalne elite za očuvanje nezavisnosti svojih država primorava ih da traže protivtežu uticaju Rusije i dovode do sitnih izdaja.
Često neki Rusiju, pravnu sledbenicu SSSR prekorevaju za "izdaju" bivših saveznika. Pre svega, to se tiče zemalja koje su ulazile u SEV i Varšavski sporazum, i koje su posle raspada SSSR doživele političku i ekonomsku krizu, a u slučaju s Jugoslavijom – građanske ratove i vojnu intervenciju. I opet, Ukrajine. Da li je ovakvo mišljenje merodavno?
- Ovde treba odvojiti babe i žabe. Posle raspada SSSR mogućnosti Rusije na međunarodnoj sceni su bile krajnje ograničene. S tačke gledišta unutrašnje politike situacija u državi je bila krajnje nestabilna. Postojali su i oružani sukob između predsednika i parlamenta i dve kontraterorističke kampanje u Čečeniji... Jasno je da je sprovođenje aktivne politike i u bližem i u daljem inostranstvu bilo nemoguće. Rusija je bila usredsređena na unutrašnje probleme i samo je označavala svoje prisustvo u zonama svetskih kriza. Pritom je mogla da ga označi isključivo zahvaljujući nuklearnom potencijalu, zato što se u svim ostalim slučajevima jednostavno ništa nije pitala.
Takođe, skrećem pažnju na to da su saveznici, osetivši u potpunosti svoj suverenitet, često sami izdavali Rusiju. Između ostalog, Poljska, Mađarska i Češka su već početkom 90-ih godina prešle na antirusku retoriku, premda su svoj napredak u mnogome dugovale nesebičnoj politici SSSR. Uzgred rečeno, ova politika je uglavnom sprovođena zahvaljujući resursnoj bazi upravo RSFSR.
U kojoj meri zemlje koje su prijateljski raspoložene prema Rusiji mogu da računaju na njenu podršku, vojnu ili diplomatsku, u slučaju vojnog konflikta – kao što se to, na primer, desilo u Siriji?
Svaka jaka država može da brani svoje saveznike samo u onoj meri u kojoj su ove države saveznici. Situacija kad bi saveznici želeli da dobijaju zaštitu od spoljne opasnosti, olakšice u trgovini i pristup ruskom tržištu, a da ništa ne daju zauzvrat, nije jedinstvena. Ne samo to, što je jača bila ekonomska i vojna zavisnost saveznika od Rusije, oni su tim više težili ka tome da istaknu svoju političku nezavisnost i da nađu diplomatske poluge za kompenzaciju ruskog uticaja stranim. Na kraju su saveznici (na Balkanu, Kavkazu i u Srednjoj Aziji) još u XVIII-XIX preduzimali aktivnosti koje je Rusija nedvosmisleno tumačila kao izdaju, a koje su po mišljenju samih saveznika svedočile o velikoj geopolitičkoj mudrosti.
Vera Žerdeva,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















