Danas je Savindan
Savindan se u školama obeležava radno ali bez nastave, uz akademije i svečane priredbe, odlazak u crkvu, a posvećen je sećanju na velikog srbskog prosvetitelja i utemeljivača obrazovanja, prvog srbskog arhiepiskopa, zakonopisca.
U Narodnom pozorištu od 20 časova biće održana tradicionalna Svetosavska akademija u organizaciji Ministarstva prosvete, a pre toga na konferenciji za novinare u Vladi Srbije biće proglašeni dobitnici Svetosavske nagrade.
Praznik Svetog Save obeležava i beogradski Pravoslavni bogoslovski fakultet, na svečanosti kojoj će prisustvovati predsednik Srbije Tomislav Nikolić.
Inače, prvi pisani trag o školskoj proslavi Savindana je iz 1734. godine, kada je obeležen u Sremskim Karlovcima.
Knez Mihailo Obrenović doneo je naredbu o školskoj proslavi Dana Svetog Save u Srbiji, što je bilo regulisano zakonom od 13. januara 1841. godine. Slava je u to vreme uvedena i na Licej, a od 1864. godine na Univerzitet.
U škole je, posle više decenija pauze nakon Drugog svetskog rata, ponovo vraćena 1989. godine.
Rastko Nemanjić je u Nikeji je 1219. od vizantijskog cara Teodora Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla i Haritopula izdejstvovao autokefalnost (samostalnost) srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju, za čije je središte odredio manastir Žiču.
Princ Rastko, čije je monaško ime Sava, živeo je od 1169. godine (po drugim podacima rođen je 1175. godine), do 1236. godine i bio je najmlađi sin srbskog župana Stefana Nemanje.
On i njegov otac su iz manastira Hilandar na Svetoj Gori, koji su osnovali krajem 12. veka, upravljali srbskom državom.
U Hilandaru je 1198. godine osnovao prvu bolnicu, a u manastiru Studenici, kao prvu u Srbiji, desetak godina kasnije.
Sveti Sava je prevodio Hipokrata i Galena i prikupljao srednjovekovne medicinske zapise, od kojih je nastao "Hilandarski medicinski kodeks".
Bio je neobično vešt i u državno-diplomatskim poslovima, 1208. godine u manastiru Studenica nad očevim telom, koje je preneo sa Svete Gore, izmirio je svoju zavađenu braću Vukana i Stefana Nemanjiće.
Preminuo je u tadašnjoj bugarskoj prestonici Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku iz hodočašća u Jerusalim, posle jedne diplomatske misije za Bugarsku arhiepiskopiju.
Prema zapisima iz tog vremena, glas o smrti Rastka Nemanjića stigao je u Srbiju dva dana kasnije, 27. januara.
Njegove mošti su iz Trnova prenete i sahranjene u manastiru Mileševa 6. maja 1237. godine. Mošti je spalio Sinan-paša 1594. godine na Vračaru. Na tom mestu nalazi se spomen-hram posvećen Svetom Savi.
- Izvor
- rts.rs/ vostok.rs
- Povezane teme
- Srbija
- religija
- pravoslavlje
- praznik
- obrazovanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »















