Osam decenija od rođenja Danila Kiša
Osamdeseta godišnjica rođenja Danila Kiša prilika je da se podsetimo značaja raskošnog književnog opusa ovog pisca, pesnika i esejiste, koji i dalje predstavlja jednog od najznačajnijih uzora svim generacijama čitalaca i književnika, ne samo u Srbiji, nego i u Evropi.
Dela Danila Kiša upoznajemo još tokom školskih dana, kao deo obavezne lektire. Ipak, literarna zaostavština ovog pisca služi kao važan putokaz u sazrevanju i spoznavanju sebe tokom celoga života.
Iako su njegova dela zahtevna za čitanje i daleko su od onoga što se danas smatra popularnom literaturom, Kiš se svrstava u red omiljenih domaćih pisaca, na čiji se uticaj pozivaju i mnogi savremeni autori.
Uzor generacijama
U razgovoru Sputnjik, književnik i profesor Mihajlo Pantić ocenjuje da je Danilo Kiš verovatno jedan od poslednjih pisaca koji su živeli u vremenu kada je književnost bila važna sama po sebi i kao takva.
- Danas je književnost važna jedino ako je u kontaktu s nekim drugim velikim narativom, kao što su istorija, politika, ideologija, a estetska njena funkcija je potonula u dubinu. Kod Kiša je ona na površini.
Danilo Kiš je postao paradigmatičan pisac, ne samo u smislu da je pisac lektire, školski pisac na kojem se obrazuju nove generacije čitalaca, nego je paradigmatičan i u smislu shvatanja estetskih vrednosti i u smislu razumevanja uloge i funkcije pisca u vremenu koje je ostalo iza nas., kaže Mihajlo Pantić.
On podseća i na svojevrstan paradoks, koji se ogleda u činjenici da je Kiš za života bio „pisac za pisce“, odnosno autor čija su se dela čitala samo u uskim literarnim i intelektualnim krugovima, da bi u decenijama posle smrti stekao mnoštvo poštovalaca među običnim čitaocima i status klasika.
Njegovoj popularnosti doprinela je u određenoj meri ostrašćena polemika o njegovom delu „Grobnica za Borisa Davidoviča“ (1976), odnosno tvrdnje da je reč o plagijatu. Delo je prevedeno na mnoge jezike, a o njemu su pisali najpoznatiji svetski pisci druge polovine 20. veka, poput Josifa Brodskog, Milana Kundere, Đerđa Konrada, Petera Esterhazija ili Vilijama T. Volmana.
Prekretnica u srbskoj prozi
Književnik, pesnik i književni kritičar Gojko Božović ističe da je književnost Danila Kiša „veliki događaj“ ne samo u njegovoj generaciji, nego u svim generacijama čitalaca i pisaca posle njega.
- Kiš je i u poetičkom i u tematskom smislu promenio srpsku prozu, njegove knjige eseja, njegove priče i romani predstavljaju prekretnu tačku u savremenoj srbskoj književnosti. Sve generacije pisaca i čitalaca koje su došle posle njega opredeljivale su se prema njegovom delu i na njega se danas pozivaju pisci i čitaoci potpuno različitih pogleda na književnost i svet. Ja u tome vidim jednu moguću definiciju klasika.
Božović, čija je izdavačka kuća „Arhipelag“ objavila Sabrana dela Danila Kiša, prema zamisli Mirjane Miočinović, smatra da delo ovog pisca predstavlja trajno i dragoceno svedočanstvo o jednom dobu.
- Kišovo delo je jedna velika priča o 20. veku, i sa stanovišta pojedinca, jedinke suočene s udesima i vihorima istorije, i sa stanovišta porodice koja se lomi i nestaje u udesima i užasima istorije, političkih i ideoloških trvenja, a to je i priča o svetu koji se dramatično menjao u 20. veku i koji se suočavao sa sve većim istorijskim, političkim i ideološkim izazovima.
Ako čitamo Kiša, bolje razumemo ne samo njegovo doba, nego bolje razumemo i sebe same u vremenu današnjem i u izazovima s kojima se mi sami suočavamo.
Počast Kišu
Povodom 80. godišnjice rođenja Danila Kiša „Arhipelag“ je priredio multimedijalni program u Domu omladine Beograda, na kom je održan razgovor na temu „Danilo Kiš ili poslednje pribežište zdravog razuma“ i prikazana televizijska drama „Noć i magla“ reditelja Slavoljuba Stefanovića Ravasija iz 1968. godine.
O popularnosti Kišove književne zaostavštine među svim generacijama čitalaca svedoči i podatak da je sala Amerikana, u kojoj je program priređen, bila puna do poslednjeg mesta.
Valentina Bulatović,
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Srbija
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















