Početna stranica > Novosti

Krimljanima se dopada da žive u Rusiji

Krimljanima se dopada da žive u Rusiji
03.04.2015. god.


Autor članka američkog izdanja časopisa Forbs Kenet Rapoza oslanja se na rezultate istraživanja dve ugledne sociološke strukture — američkog instituta „Gelapa“ i nemačke „Dži-Ef-Kej“. Prema njihovim podacima, 93 procenta stanovnika Krima — Ukrajinaca, Rusa i Tatara — pozitivno ocenjuje rezultate referenduma o ujedinjenju Krima sa Rusijom.

Stanovnicima Krima dopada se da žive u sastavu Rusije — do takvog zaključka došlo je američko izdanje časopisa Forbs.

Jedan odsto Krimljana smatra da su ukrajinski mediji objektivno osvetljavali događaje na poluostrvu, 90 odsto stanovnika takođe smatra da se njihov materijalni položaj na „ruskom Krimu“ poboljšao ili ostao isti, dok se otprilike isti procenat stanovništva Ukrajine žali na nagli pad životnog standarda.

Prema rečima autora članka, ma šta Kijev, Brisel i Vašington pokušali da dokažu, referendum je bio legitiman. Rapoze ističe da je on neutralna strana, da nema „svojinu ili suprugu u Rusiji i Ukrajini“ i da je daleko od ljubavi prema „ukrajinskoj poeziji ili Lavu Tolstoju“. On napominje da je podržao Rusiju zato što ceni činjenice.

Aleksandar Kozakov, direktor Centra za liberalno-konzervativnu politiku „Petar Sotolipin i Pavel Struve“, smatra da je objavljivanje članka u Forbsu svojevrsni „rezervni izlaz“ za Zapad.

„Zapad želi da pripremi svojevrsni poligon za povlačenje. A da bi to učinili treba se na nešto pozivati. Na leto će biti aktuelno pitanje ukidanja sankcija Rusiji. Veliki deo Evrope to želi, ali da bi se to uradilo, biračima treba objasniti promenu stavova.

Direktor Međunarodnog instituta za Najnovije države Aleksej Martinov podseća da ni za Forbs, ni za institucije javnog mnenja koje su sprovodile istraživanje, ne može da se kaže da gaje prevelike simpatije prema Rusiji.

„U moru laži i iluzija, važne stvari ostaju u drugom planu, ali ovo anketiranje su izvele ozbiljne kompanije, na njihove podatke orijentišu se i mnogi zapadni političari. Drugo je pitanje koliko će je prihvatiti zapadni svet. Lično sam siguran da ju je već prihvatio. Istina, to se ne tiče evropskih birokrata, koji se nalaze pod uticajem njihovih zapadnih partnera“, kaže Martinov.

Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...


Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...

Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...


Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....

Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...


Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA