Island: Zaokret u istoriji savremenih finansija
Island razmatra revolucionalni predlog „državnog novčanog“ sistema kojim bi centralna banka postala jedini kreator novca, a Parlament odlučivao o raspodeli.
Predlog je iznet u izveštaju „Bolji monetarni sistem za Island“, koje je početkom nedelje Parlamentu predstavio zastupnik vladajuće centrističke Stranke progresa Frosti Sigurjonson i predstavljao bi zaokret u istoriji savremenih finansija, navodi agencija AFP.
Sigurjonson predlaže da Centralna banka postane jedini kreator novca, budući da na Islandu, kao i u ostalim savremenim tržišnim ekonomijama, trenutno nadzire tek proizvodnju novčanica i kovanica, dok ostatak novca kreiraju komercijalne banke kreditnim linijama.
Po Sigurjonsonovoj zamisli o uspostavi „državnog novčanog“ sistema, centralna banka bi postala jedini kreator novog novca, o čijoj bi raspodeli potom odlučivao parlament.
„Ključno je što bi se ovlašćenja za kreiranje novca odvojile od ovlašćenja odlučivanja o njegovoj upotrebi“, naglasio je Sigurjonson, uporedivši takva nova ovlašćenja Parlamenta s onima za odlučivanje o raspodeli budžetskog novca.
Banke bi pak, po njegovom predlogu, i dalje upravljale računima i plaćanjima i služile kao posrednici između štediša i zajmodavaca.
Predlog se zasniva na rezultatima istraživanja četiri zvaničnika Centralne banke, koje je pokazalo da je Island od 1875. godine zabeležio „više od 20 finansijskih kriza različitih vrsta“, odnosno „u proseku šest ozbiljnih višestrukih epizoda finansijskih kriza svakih 15 godina“.
Problem je izazvao snažno povećanje kreditiranja u periodu ekonomskog rasta. Centralna banka nije uspevala da obuzda nabujalo kreditiranje, što je potpirivalo inflaciju, sklonost riziku i spekulacije, utvrdili su autori istraživanja.
Na kraju bi se pojavila opasnost od sloma banaka, pa bi usledile skupe državne intervencije, pokazalo je istraživanje.
„Zaključci (izveštaja) biće važan doprinos predstojećoj raspravi, u zemlji i svetu, o kreiranju novca i o monetarnoj politici“, naglasio je premijer Sigmuntur Tavid Kunlohson u osvrtu na Sigurjonsonov izveštaj.
Malu nordijsku zemlju teško je pogodio bankrot američke investicione banke „Liman braders“, izazvavši slom tri najveće islandske banke. Nakon toga je Rejkjavik zatražio pomoć Međunarodnog monetarnog fonda.
Islandski je BDP 2009. pao je 5,1 odsto, iduće godine 3,1 odsto, da bi od 2011. ponovo rastao, navodi agencija AFP.
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Island
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















