Tirana posle Vučića i Srbija posle Tirane
Ocena sagovornika Sputnjika da je poseta srbskog premijera Albaniji višestruko korisna, kao i da je ta korist usmerena na dva kraka — ekonomsku saradnju i implementaciju Briselskog sporazuma.
Poseta srbskog premijera Aleksandara Vučića Tirani svakako će u noviju srpsku istoriju ući kao datum prve poste srbskog političara tog ranga Albaniji.
Međutim, da li je Vučićevom posetom Tirani zaista napravljen iskorak u odnosima Albanije i Srbije? Ili je samo zadovoljena „forma“ dobrih odnosa?
Sagovornici Sputnjika Nenad Đurđević iz Foruma za etničke odnose i Aleksandar Popov iz pokreta „Igmanska inicijativa“ saglasni su da je u pitanju novi iskorak i dobar potez. Ono u čemu se njihove ocene Vučićeve posete razlikuju jeste što Đurđević akcenat stavlja na ekonomsku saradnju, dok Popov veruje da poseta može ima uticaj na pitanje Kosova.
Tačka na loše odnose?
Đurđević podseća da je prvi iskorak u odnosima dveju država napravljen još tokom posete Edija Rame Beogradu. Kako kaže, uz sve tenzije koje su tada postojale u javnosti, napravljen je iskorak s beogradske strane i uspeh da uopšte organizuje tu posetu i tako izbegne težak udarac.
„Ovo je samo drugi korak i nastavak jednog procesa. Mislim da uz sve rizike i izjave u poslednjih nekoliko meseci, koje su bile dosta zagrejane, ovo je jedan dobar korak u pravcu odnosa dveju država. Poruke koje su poslate su bile dobre. I ako se one pretoče u političke odluke, to će dati novi kvalitet odnosa i Srbije i Albanije, ali i novi kvalitet odnosa u regionu“, veruje Đurđević.
Popov, uz podsećanje da je mnogo toga lošeg prethodilo ovom susretu, od Raminih izjava o „Velikoj Albaniji“ pa do drona, smatra da je odlazak Vučića u Tiranu bila poslednja mogućnost da se stavi tačka na te događaje.
„Budućnost će pokazati ko je tu u pravu. Po meni, ova poseta bi mogla da stavi tačku na loše odnose, što je za nas bitno, jer bi Albanija mogla da pomogne i u pregovaračkom procesu Prištine i Beograda, s obzirom da ima veliki uticaj na Prištinu“, kaže on.
Novi početak
Popov veruje da je dobar ton u kome je poseta protekla iako su se „složili da se ne slažu oko nekih stvari“, ipak, nova šansa za neki novi početak.
„Da li će ona biti iskorišćena, vreme će pokazati“, zaključuje Popov.
Komentarišući pojedine spekulacije u medijima u regionu, da je Vučić bio „nateran“ da poseti Tiranu, Đurđević kaže da je Evropska unija sigurno doprinela da dođe do oba susreta.
On, međutim, podseća da je zaboravljeno da je ovaj proces rezultat sastanka započetog u Berlinu avgusta prošle godine, takozvanog „Berlinskog procesa“, koji je „oslonjen“ na saradnju šest zemalja Zapadnog Balkana. Tada je napravljen okvir u kome kreće saradnja tih zemalja i koji je, kako tvrdi on, dobar.
„Berlinski proces podrazumeva saradnju i finansiranje projekata za infarstrukturu kao i povezivanje privrednika i rušenje barijera kako bi ekonomija malo bolje funkcionisala. To je nešto što može da donese i neku opipljivu korist i građanima regiona“, kaže on.
U tom kontekstu Đurđević dodaje da je sastanak Rame i Vučića u Tirani bio najverovatnije pomognut, pre svega od EU i SAD, kojma je važna regionalna saradnja.
Brankica Ristić,
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















