Italija i Rusija – partneri, uprkos pritiscima
Za godinu i po dana, ovo je treća Putinova poseta Italiji, a druga od početka sankcija, i nije čudno što se Zapad već boji da je to „najslabija karika“ u jedinstvenom zapadnom frontu protiv Rusije.
Dva dana nakon što su „Sedmorica velikih“ učinili sve da bi izolovali Rusiju od ostalog sveta, Vladimr Putin se našao usred Evrope. Najava njegove posete papi Franji izazvala je veliki odjek u zapadnoj štampi. Neki su već zamerili italijanskom premijeru što je tokom samita G7 u Bavarskoj ćutao na zatvorenom sastanku. Javno je međutim, bio potpuno jasan — na novinarsko pitanje šta namerava da kaže Putinu o Ukrajini, odgovorio je: „Ja nemam šta da objasnim ruskom predsedniku, on sve zna“.
Za godinu i po dana, ovo je treća Putinova poseta Italiji, a druga od početka sankcija, i nije čudno što se Zapad boji da je to „najslabija karika“ u jedinstvenom zapadnom frontu protiv Rusije.
U svemu tome Vatikan je veoma važan faktor jer nikad nije rekao da je Rusija agresor, a konflikt u Ukrajini papa naziva „bratoubilačkim ratom“. Početkom ove godine pozvao je na dijalog, podsećajući da u tom ratu ne može biti ni pobeđenih ni poraženih.
„To je rat između hrišćana. Vi koji ste na suprotnim stranama, kršteni ste na isti način. I sad ratujete protiv hrišćana. Razmislite o tom nonsensu“, izjavio je tada papa Franjo.
Možda će i zato papa, uprkos činjenici da je američka diplomatija preporučila Vatikanu da ne veruje Putinu, jer se, kako piše list „Korijere dela sera“, „boje moguće propagande Kremlja“, blagosloviti „užasnog totalitarnog diktatora i agresora koji predstavlja glavnu pretnju miru“.
Svetovni vladari Italije imaju mnogo pragmatičnije razloge — tokom poslednje decenije ogromnom brzinom je rasla ekonomska saradnja dve zemlje. Italija je bila jedan od osnivača Južnog toka, postala je i treći po zanačaju ruski trgovinski partner. Trenutna robna razmena između dve zemlje iznosi oko pedeset milijardi dolara. Sankcije su značajno pogodile obe strane, pa iako važi za velikog atlantistu, Mateo Renci vrlo rado razgovara sa Putinom (uzgred, bio je prvi strani lider koji je posetio Moskvu posle povratka Krima u sastav Ruske Federacije).
Za Rim su jedan od najvažnijih međunarodnih problema izbeglice iz Afrike čiji broj svakodnevno raste otkako je u Libiji sa vlasti svrgnut Moamer el Gadafi, te zato pokušava da uključi Rusiju u zavođenje reda na Sredozemnom moru, mada u ovom trenutku Moskva radije održava vojne operacije sa Kinom.
Uz sve to Rim i dalje doživljava Nemačku kao istorijskog suparnika, pa je ovo jedan od načina da se makar malo uravnoteži njen uticaj.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















