Dan Rusije – praznik mira i slobode
Ruska Federacija obeležava svoj dan — prvi veliki državni praznik moderne Rusije.
Pre 25 godina, tačnije 12. juna 1990. godine, usvojena je Deklaracija o državnom suverenitetu Rusije, a kroz tačno godinu dana, 12. juna 1991. održani su direktni izbori za predsednika zemlje, prvi u istoriji Rusije. Svoj zvanični naziv — Dan Rusije — praznik je dobio 2002. i slavi se u celoj zemlji.
Može se reći da je ovo prvi veliki državni praznik moderne ruske istorije. Svečanosti, praznične šetnje i veliki vatrometi doprineli su da se u Rusiji poveća svest građana o značaju tog dana — koji je, pre svega, praznik građanskog mira, dogovora i slobode.
Direktorka Centra za izučavanje elita pri sociološkom institutu RAN Olga Krištanovska rekla je da se Dan Rusije smatra simbolom patriotizma i jedinstva naroda.
„Ovo nije samo državni praznik, već i praznik svakog građanina Rusije“, istakla je ona, dodajući da je dugo ovaj praznik bio formalnost.
„Ljudi nisu zapravo znali kakav je to praznik i šta se tu uopšte slavi. Sada se situacija menja, jer su se i osećanja u zemlji promenila. Sada je ponovo prisutan ponos i zato se sada ovom prazniku poklanja posebna pažnja. Građani sa zadovoljstvom ističu ruske zastave na balkonima, automobilima, dok ranije toga nije bilo“, naglasila je ona.
Direktor Instituta ruske istorije RAN Jurij Petrov kaže da je ovaj dan važan jer simboliše i početak predsedničkog oblika vladavine u Rusiji.
„Ovaj dan je neposredno povezan sa konkretnom političkom situacijom sa početka 90-ih godina, sa borbom Borisa Jeljcina protiv konzervativnog sovjetskog rukovodstva sa jedne strane i sa pokušajima daljeg osipanja teritorije same RSFSR sa druge“, istakao je Petrov.
Jedan od najmlađih državnih praznika obeležava se upravo na mestu koje simboliše rusku državnost — u Kremlju, gde se tradicionalno održava svečani prijem.
Još jedna tradicija je ustanovljena na ovaj dan — uručivanje državnih nagrada Ruske Federacije. Lekarima, naučnicima, društvenim delatnicima, kosmonautima, umetnicima, dodeljuju se najviše državne nagrade, čime se želi pokazati koliko su važni svi oni koji državu vode u bolje sutra.
Jovana Vukotić,
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















