„Gasprom“ prodaje aktivu u inostranstvu
Ruski „Gasprom“ najavio je da će zbog ekonomske i političke situacije u Evropi u naredne dve godine restrukturirati svoju aktivu u drugim zemljama.
To se prevashodno odnosi na prodaju aktive u letonskom „Latvijas gaze“, gde „Gasprom“ ima 34 odsto udela, zatim u estonskom „Esti gas“ u kom ima 37 odsto akcija, kao i prodaju 34 odsto finskog „Gasum oy“.
Kao razloge za ovakvu odluku „Gasprom“ navodi pad cene nafte, slabljenje ruske rublje, ali i usklađivanje poslovanja prema Trećem energetskom paketu EU, koji podrazumeva da dobavljači gasa ne mogu ujedno da budu i vlasnici magistralnih cevovoda.
Pored toga, „Gasprom“ prognozira značajan pad prihoda na evropskom tržištu gasa. Zamenik direktora Fonda nacionalne energetske bezbednosti Rusije Aleksej Grivač smatra da će „Gasprom“ do 2017. godine da rasproda svu aktivu u inostranstvu.
„Pravila igre na evropskim tržištima su se promenila i trenutno je za strane gasne kompanije nepovoljno da ulažu u evropsko tržište.
’Gasprom‘ je za prethodnih 20 godina kupio dosta aktive u sferi transporta gasa, ali one trenutno ne donose nikakav profit. U pojedinim državama, recimo, u Litvaniji, ’Gasprom‘ je nepoželjan i iz političkih razloga, mada je u toj baltičkoj zemlji prodao aktive po ceni koja je povoljna za njega“, poručuje Grivač.
On za Sputnjik kaže i to da politika i te kako utiče na tržište gasa, te da iz tog razloga „Gasprom“ ne prodaje aktive u Nemačkoj. Kada je reč o podzemnom skladištu gasa Banatski dvor, Grivač kaže da njegova budućnost uveliko zavisi od strategije za snebdevanje gasom koju će Srbija izabrati u narednom periodu.
„Gasprom“ je prodaju aktive na inostranim tržištima započeo još prošle godine. Juna 2014. godine prodato je 37 odsto litvanske gasne kompanije „Lietuvos dujos“ za 163 miliona dolara, zatim 37 odsto estonskog „Vorgutenus valdusa“ za 20 miliona, a bila je najavljena i prodaja 25 odsto finske gasne kompanije „Gasum oy“, međutim to se još uvek nije realizovalo.
Pored toga, energetska strategija koju je nedavno usvojila Evropska komisija podrazumeva i smanjenje zavisnosti od ruskog gasa, pre svega u baltičkim zemljama. Iz „Gasproma“ kažu da je čak bilo reči i o spajanju baltičkih gasnih sistema, odnosno Letonije, Litvanije, Estonije i Finske, ali preduslov za to je da se „Gasprom“ povuče iz vlasničkih struktura.
Inače, „Gasprom Germanija“, ćerka firma „Gasproma“ koja je zadužena za poslovanje na inostranim tržištima, tokom 2014. poslovala je u minusu, i to u iznosu od 31,5 miliona evra, dok je samo godinu dana ranije prihod kompanije iznosio 286 miliona.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















