Plan EU: Najviše izbeglica će primiti Nemačka, pa Francuska
Evropska komisija dovršila je plan kojim bi teret zbrinjavanja izbeglica bio ravnomerno raspodeljen među zemljama-članicama, ali ostaje da se vidi da li će on biti prihvaćen.
U sedištu Komisije u Briselu je najavljeno da će komesari formalno usvojiti plan na sutrašnjem kolegijumu, a javnosti će ga zvanično predstaviti predsednik EK Žan-Klod Junker na plenarnom zasedanju Evropskog parlamenta u sredu.
Iako u Komisiji danas nisu želeli da govore o detaljima plana, svetske agencije iz nezvaničnih izvora saznaju da je njime predviđeno raseljavanje oko 160.000 izbeglica koje su trenutno mahom u Grčkoj i Mađarskoj, u druge zemlje-članice EU.
U zavisnosti od veličine, bogatstva i kapaciteta, sve zemlje-članice bi prema planu morale da prime izvestan broj izbeglica, a u naknadu bi trebalo da dobiju po 6.000 evra po osobi iz fondova EU.
One zemlje koje odbiju da prime zadat broj izbeglica moraće da za svakog koga nisu primile uplate istu sumu u poseban fond EU.
Planom je predviđeno da najviše izbeglica prime Nemačka (oko 40.000) i Francuska (30.000), najmanje Kipar i Malta (nešto više od 400), a nijednoj članici neće biti dozvoljeno da bira i diskriminiše izbeglice prema veroispovesti, stepenu obrazovanja i ostalim ličnim karakteristikama.
Sem toga, ni izbeglice neće moći da biraju u koju zemlju će biti naseljene, a ukoliko odbiju, preti im uskraćivanje prava na azil i deportacija u zemlju porekla.
Velika Britanija i Irska, koje nisu članice Šengenskog sporazuma, nisu uključene u ovaj plan, mada je britanski premijer Dejvid Kameron najavio da je njegova zemlja spremna da dobrovoljno primi do 10.000 izbeglica.
Sličan plan Evropske komisije, kojim je bilo predviđeno raseljavanje četiri puta manjeg broja izbeglica, odbile se letos zemlje-članice, pozivajući se na suvereno pravo svake države da sama odlučuje koliko će izbeglica primiti.
Ovoga puta, plan odlučno podržavaju Nemačka i Francuska, a francuski predsednik Fransoa Oland je danas upozorio da bi odbijanje novog plana moglo da znači kraj Šengenskog sporazuma.
„Ako ne postoji zajednička politika, to će nesumnjivo biti kraj Šengena i povratak na nacionalne granice“, rekao je Oland na konferenciji za novinare u Parizu, a preneo je AFP.
Zasad se novom planu najglasnije suprotstavljaju Mađarska, Slovačka i Poljska, a konačnu odluku lideri zemalja-članica doneće na Samitu EU u Briselu, koji će biti održan polovinom oktobra, nakon što o njemu budu razgovarali ministri spoljnih i unutrašnjih poslova.
U slučaju eskalacije izbegličke krize, u Briselu ne isključuju mogućnost da se već ovog meseca sazove i vanredni samit evropskih lidera.
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Nemačka
- Francuska
- EU
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















