
Albreht Direr i njegove grafike
U Konaku Kneginje Ljubice u Beogradu otvorena je izložba „Albreht Diler i savremenici...“
Ocenjujući stvaralaštvo Albrehta Dilera (1471-1528) njgov savremenik, proslavljeni humanista Erazmo Roterdamski (1466-1536) je 1528, godine napisao: „... šta sve on ne može izrziti u jednoj boji to jeste crnim crtežom? Senku, svetlost, blesak, uzvišice i udubljenja, blagodareći čemu svaka stvar predstavlja pred očnim vidom gledaoca samo svoju granu. Oštro zapaža on pravilne proporcije i njihove uzajamne međuzavisnosti. Šta sve on ne izražava, čak i ono što se ne može naslikati –vatru, sunčeve zrake, grom, sevanje, munje, koprene magle, sva opažanja, osećanja, i na kraju svu dušu čoveka koja se izražava u svimpokretima rela, maltene i sam glas ljudski. Sve to on s takvom umetničkom snagom predaje takvom minucioznošću i najtaninijim crtežima i to isključivo crnim tako da bi ti naneo uvredu crtežu ukoiko bi poželeo da u njemu nastaniš boje.
Zar nije veličanstvenije ovako da se bez sijanja boja postigne veličina u tome čime se pri podršci boje odlikovao Aceles? “
Slikar, crtač, grafičar, humaniosta, naučnik, Direr je bio prvi umetnik u Nemačkoj koji je počeo da izučava matematiku i meganiku, građevinatrstvo i fortifikaocionu tehnologiju; on je prvi nemaćli umetnik koji je počeo u umetničkom radu da primenjuje svoja naučna znanja iz oblasti perspektive i proporcije. On je bio jedini nemački slikar XVI veka koji je iza sebe ostavio književno nasleđe. Neobična umetnička obdarenost, široka interesovanja, raznvrsna znanja Albrehta Direra svrstavaju u isti red s takvim proslavljenim genijalnim stavaocima Renesase kao što su bili Leonardo da Vinči, Mikelađelo, Rafael.
Bogatstvo fantazije, dubina stvaralačke misli, talenat i majstorstvo sliakra najpotpunije je su izražene u obasti grafike, pa prema tome njoj pripada vodećemeste u Direrovom genijalnom stavralačkom opusu.
Delartnost Direra je protekla u specifčnim uslovima Severne Renesanse u godinsma kad su Nemačku potresali burni socijalni, političlki i religiozni nemiri koji su se odrazili u pokretu Reformacije.
Italija je izvršila veliki utcaj na kuturu Nemačke i to u rvom redu italijanski humanizam. Dela antičkih autira i italiajnskih naučnika koja su stizala s juga široko su serasprostirala po Nemačkoj. Početkom XVI veka u vekim nemačkim gadovima već su delovali humanistički kružoci, koji su propagirali klasičnu književnost i slikarstvo. Pod njihovim uticajem nemački slikari, čije stavralaštvo je još bilo prožeto snažnim tragovima gotike, već su pabvili prve ppteze da slikau po uzoru na italijsnake majstore. Glavnu pažnju oni su umeravali na izučavanje zakona perspektive iproprcije čovečjeg tela.
Stekavši prve umetničke navike u porodici, naučivši se tajnama slikarskog majstorstva od umetnosti ksilografije i najvećeg nirneberškog slikara Mihela Volgemuta, Direra je sačuvao za ceo život svoju provrženost k raznovrsnim vidovima slikarstva. On je postao prvi nemački živopisac u čijemse stavbaralaštvu isšoljilo intersovanje ne samo prema bakrorezu kao kod njegovog prethodnika Martina Šonhauera, nego i prema gravirama ma drvetu. Delujući paralelno, obe tehnike su vršile stilistički uticaj jedna na drugu. Međutim, ako se gravirama na drvetu izražavao emocionalni uticaj epohe, bakrorezi su bili povezani s rešenjima stvaralačkih i filozofskih problema koji su mučili umetnika tokom celog života. Osobenosti korišćenja svake od ove dve tehnike, objašnjava se različitim namenama gravira.
Gravire na drvetu, bliske narodnim sliakma i ilutacijama, bile su razumljivije oničnom svetu kojemu su i bile namenjene.
Bakrorezi nastali u porfesuonalniom sredini juvelira, doprinosile su rešavanju specifičnih umetničkih probelma i namenjeni su likovnoj publici koja je bolje pućena i prpremljena za recepciju umetničkh dela.
U svom radu tokm celog života Direr nije izdvajajao posebno nijednu tehniku, ali je počeo s ksilografijom. Pretpostavlja se da je u mladalačoim godinama za vreme svog krstarenja po Nemačkoj u sovjstvu šegrta, budući slikar učestvovao u pravljenju crteža za ksilograf kojisu bili pozanti u XV veku, među kojima s isticao „Boed ludaka“ nemaćčkog satiričara Sebastijana Branta (1458-1521).
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















