Početna stranica > Novosti

Rusija održava obećanja: Rat mrtav na Krimu

Rusija održava obećanja: Rat mrtav na Krimu
13.09.2015. god.


Poseta Vladimira Putina i Silvija Berluskonija Krimu u petak pokazuje da Rusija nastavlja da napreduje u svojim obećanjima evropskoj dijaspori na poluostrvu i da će ispoštovati stradale u raznim konfliktima tokom turbulentne istorije ostrva.

Predsednik rusije Vladimir Putin i predsednik partije „Napred Italijo“ Silvio Berluskoni obišli su Jaltu.  

Lideri su se tokom šetnje sreli u kafeu sa predstavnicom italijanske dijaspore poluostrva, koja se požalila da je italijanska zajednica izostavljena u predsednikovom dekretu o rehabilitaciji krimskih manjina u zakonu koji je izglasan prošle godine.

Ona je podsetila predsednika Putina  da su italijanski Krimljani, kojih ima oko 500, takođe patili od represije zajedno sa 230.000 ljudi, uključujući krimske Tatare, Bugare i etničke Nemce, koji su deportovani sa ostrva 1944. godine, posle optužbi da su pomagali nacističku invaziju.

U martu 2014, posle referenduma koji je vratio Krim Rusiji, Putin je potpisao dekret o rehabilitaciji manjina na poluostrvu, ali iz nekog razloga Italijani nisu uvršteni na listu.

Pošto je saslušao, Putin je obećao da će ispraviti stvari i danas objavio da je dozvolio promene na Dekretu.

„Obećao sam da ćemo ga ispraviti i jutros sam potpisao amandmane na dekretu“, rekao je Putin.

Poštovanje za krimske Evropljane — žive i mrtve

Za vreme Berluskonijeve posete obišli su memorijalni centar posvećen sardinijskim vojnicima stradalim u Krimskom ratu 1853—1856. Rat koji je bio jedan od najkrvavijih evropskih konflikata je doneo stradanje više od 400.000 Rusa, Francuza, Britanaca, Sardinijaca i turskih vojnika

U julu je delegacija francuskih parlamentaraca posetila Sevastopoljsko francusko groblje. Delegati su tom prilikom utvrdili da je najveće francusko vojno groblje van Francuske u dobrom stanju i izrazili zahvalnost vlastima na poštovanju istorije. Delegati su ranije čuli glasine u francuskim medijima da je memorijal u stanju raspadanja. Delegati su izrazili žaljenje što diplomatske tenzije ne dozvoljavaju Francuskoj da pomogne gradu finansijski u održavanju groblja.

Lokalne vlasti su se posvetile održavanju i obnavljanju grobalja i memorijala heroja Krimskog rata: Rusima, Ukrajincima i strancima.

godine 2015. sevastopoljski zvaničnici su izdvojili 11 miliona rubalja za održavanje gradskih grobalja, uključujući i francuska, britanska i italijanska.

Bez sumnje, Krimski rat 1853—1856. je deo evropske istorije — istorije ujedinjene Evrope. Od tada je prošlo skoro 160 godina, ali sećanje na heroje rata nesumnjivo opstaje u ruskim, ukrajinskim, britanskim, francuskim, turskim i italijanskim porodicama. 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...


Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...

Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...


Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....

Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...


Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA