Početna stranica > Novosti
Branko Rakočević
Prema podacima OECD

SAD najviše izdvajaju za obrazovanje: 809 milijardi dolara godišnje

SAD najviše izdvajaju za obrazovanje: 809 milijardi dolara godišnje
16.09.2015. god.

Pod kakvim uslovima rade nastavnici i koje  su  osobenosti  njihovog rada,  istraživala je Organiazcija za ekonski razvoj i sardanju  (Oranization for Economic Co-operation and Development - OECD).

Ona je sprovela istarživanja nastavničkog rada u tridesetak  zemalja svojih članica pod nazivom „Međunarodno  istraživanje sistema nastave i obrazovanja“ („Teaching and Leaming Intrenational Survey, TALIS”).


Kako su pokzala ova istraživanja,  najviše sredstava iz državnog budžeta za obrazovanje izdvajaju SAD: 809 milijardi dolara,  a dalje slede: Japan (160 milijardi dolara), Francuska i Velika Britanija za obrazovanje troše po 123 milijarde dolara godišnje iz držvnog budžeta.

Najbolje plaćeni nastavnici u Švajcarskoj

Saglasno  podacima iz ovog istarživanja OECD, najveće plate  primaju nastavnici u Švajcarskoj: 68  hiljada dolara godišnje,  što je je za 18 hiljada dolara više od prosečene plate u zemlji.

Znatno manje su plaćene njihove kolege u Francuskoj (33.000 dolara ) i Grčkoj (25.000 dolara na godišnjem nivou.)

Najslabije   na svetu  su plaćeni  nastavnici u Indoneziji: oni za godinu dana prime manje od 3.000 dolara.

Plata nastavnika ne zavisi od  broja  učenika u odeljenju

Prema podacima istraživanja primanja nastavnika ne zavise od broja učenika u odeljenjima u kojima  izvode nastavu.Tako na primer  na jednog nastavnika u državnim školama u Indoneziji  dolazi u proseku 17 učenika,  u Švajcarskoj 14.

Najveći broj učenika u odeljenjima je u Brazilu:  prosečno 32,  a odeljenja sa najmanjim brojem učenika,  svega 7,  formirana su u Portugalu.

Plate nastavnika ne zavise od fonda časova

Nastavničke plate ne zavise  od nastavnog fonda niti od vremena koje provedu u školi.

Najviše su radnim obavezama angažovani nastavnici u Jpanu:  54 sata sedmičmo moraju da provedu u školi, što je jedan i po puta  više od prosečne opterećenosti  nastvnika  po međunarodnim standadima  koja iznosi 38 sati.

Pedagozi u Finskoj   provode  u školi 32  sata  sedmično,  dok  za njihove kolege u Italiji   radne obavze iznose 29 sati sedemično.

Najveću  normu obaveznog  neposrednog rada sa učenicima tokom sedmice imaju nastavnici u Čileu: 26,7 časova, a od sreće blistaju nasatvnici u Norveškoj čija prosečna obavezna norma neposrednog rada sa učenicima tokom sedmice ne  iznonsi  više  od  15 časova.

Pema podacima  iz istarživanja  OECD–TALIS,  obavezno vreme koje nastavnici  provode u školi  sunjno je planiranjem nastavnih i nenastvnih aktnvosti tokom radne sedmice, popunjavanjem  i sređivanjem  administracije, konsultacija sa učenicima,  kontaktima sa roditeljima, učestvovanjem u vanškolskim manifestacijama.

U Rusiji,  koja  je član OECD,  pa prema tome  je obuhvaćena istarživanjem TALIS, po nedavnom ukazu Ministarstva prosvete produženo je radno  vreme nastavnika u skladu sa povećanjem radnih obaeza koje proističu iz ugovora o radu.

Saglasno obaveznim uputstvima  Ministarstva prosvete Ruske Federacije u radno vreme nastavnika spada  nastava (predavanja), vaspitni i  individualni rad sa učenicima, naučni,  istarživački i stvaralački rad, a takođe metodička i dijagnostička aktivnost  na uvođenju monitoringa,   plansko angažovanje u vaspitnim,  sporstkim zdravstvenim,  kultunim,  i uopšte stvaralačkim aktivnostima odeljenskog i školskog đačkog  kolektiva.

Radna sedmica ruskih nastavnika je približna prosečnoj međunarodnoj normi i iznosi 36 sati.

Obavezni sedmični nastavni fond za punu platu iznosi 18 časova.


Branko Rakočević


 





Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...


Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...

Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...


Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....

Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...


Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA