
SAD najviše izdvajaju za obrazovanje: 809 milijardi dolara godišnje
Pod kakvim uslovima rade nastavnici i koje su osobenosti njihovog rada, istraživala je Organiazcija za ekonski razvoj i sardanju (Oranization for Economic Co-operation and Development - OECD).
Ona je sprovela istarživanja nastavničkog rada u tridesetak zemalja svojih članica pod nazivom „Međunarodno istraživanje sistema nastave i obrazovanja“ („Teaching and Leaming Intrenational Survey, TALIS”).
Kako su pokzala ova istraživanja, najviše sredstava iz državnog budžeta za obrazovanje izdvajaju SAD: 809 milijardi dolara, a dalje slede: Japan (160 milijardi dolara), Francuska i Velika Britanija za obrazovanje troše po 123 milijarde dolara godišnje iz držvnog budžeta.
Najbolje plaćeni nastavnici u Švajcarskoj
Saglasno podacima iz ovog istarživanja OECD, najveće plate primaju nastavnici u Švajcarskoj: 68 hiljada dolara godišnje, što je je za 18 hiljada dolara više od prosečene plate u zemlji.
Znatno manje su plaćene njihove kolege u Francuskoj (33.000 dolara ) i Grčkoj (25.000 dolara na godišnjem nivou.)
Najslabije na svetu su plaćeni nastavnici u Indoneziji: oni za godinu dana prime manje od 3.000 dolara.
Plata nastavnika ne zavisi od broja učenika u odeljenju
Prema podacima istraživanja primanja nastavnika ne zavise od broja učenika u odeljenjima u kojima izvode nastavu.Tako na primer na jednog nastavnika u državnim školama u Indoneziji dolazi u proseku 17 učenika, u Švajcarskoj 14.
Najveći broj učenika u odeljenjima je u Brazilu: prosečno 32, a odeljenja sa najmanjim brojem učenika, svega 7, formirana su u Portugalu.
Plate nastavnika ne zavise od fonda časova
Nastavničke plate ne zavise od nastavnog fonda niti od vremena koje provedu u školi.
Najviše su radnim obavezama angažovani nastavnici u Jpanu: 54 sata sedmičmo moraju da provedu u školi, što je jedan i po puta više od prosečne opterećenosti nastvnika po međunarodnim standadima koja iznosi 38 sati.
Pedagozi u Finskoj provode u školi 32 sata sedmično, dok za njihove kolege u Italiji radne obavze iznose 29 sati sedemično.
Najveću normu obaveznog neposrednog rada sa učenicima tokom sedmice imaju nastavnici u Čileu: 26,7 časova, a od sreće blistaju nasatvnici u Norveškoj čija prosečna obavezna norma neposrednog rada sa učenicima tokom sedmice ne iznonsi više od 15 časova.
Pema podacima iz istarživanja OECD–TALIS, obavezno vreme koje nastavnici provode u školi sunjno je planiranjem nastavnih i nenastvnih aktnvosti tokom radne sedmice, popunjavanjem i sređivanjem administracije, konsultacija sa učenicima, kontaktima sa roditeljima, učestvovanjem u vanškolskim manifestacijama.
U Rusiji, koja je član OECD, pa prema tome je obuhvaćena istarživanjem TALIS, po nedavnom ukazu Ministarstva prosvete produženo je radno vreme nastavnika u skladu sa povećanjem radnih obaeza koje proističu iz ugovora o radu.
Saglasno obaveznim uputstvima Ministarstva prosvete Ruske Federacije u radno vreme nastavnika spada nastava (predavanja), vaspitni i individualni rad sa učenicima, naučni, istarživački i stvaralački rad, a takođe metodička i dijagnostička aktivnost na uvođenju monitoringa, plansko angažovanje u vaspitnim, sporstkim zdravstvenim, kultunim, i uopšte stvaralačkim aktivnostima odeljenskog i školskog đačkog kolektiva.
Radna sedmica ruskih nastavnika je približna prosečnoj međunarodnoj normi i iznosi 36 sati.
Obavezni sedmični nastavni fond za punu platu iznosi 18 časova.
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















