Kojen: Srbija danas ima gori pregovarački okvir
Marti Ahtisari bio je 2005. godine posrednik u pregovorima Beograda i Prištine kao predstavnik generalnog sekretara UN. Danas nema posebnog posrednika već taj posao obavlja predstavnik EU za spoljnu politiku.
Bivši koordinator pregovaračkog tima Beograda u dijalogu sa Prištinom u vreme Vlade Vojislava Koštunice, profesor doktor Leon Kojen, u radio-emisiji „Svet sa Sputnjikom“ pokušao je da definiše razliku između pregovora Beograda i Prištine koje je on vodio i ovih danas.
„Kosovski čvor ima mnogo aspekata, ali ja bih se usredsredio na ono što mi izgleda kao najvažnije — a to je pitanje — kakav pregovarački okvir smo imali nekada, a kakav je on danas. U vreme bečkih pregovora sa Martijem Ahtisarijem, koji je bio predstavnik generalnog sekretara UN, taj okvir su obezbeđivale Ujedinjene nacije. Ahtisari je bio njihov predstavnik, ali je zadnja reč bila kod Saveta bezbednosti. Upravo iz tih razloga Srbija je mogla da postigne ono što je sebi bila odredila kao zadatak, a to je da Ahtisarijev plan koji je predviđao postepenu nezavisnost Kosova ne bude prihvaćen u SB. Ta rudna pregovora da se reši kosovski čvor se završila u stvari pobedom Srbije“, objašnjava profesor Kojen.
On smatra da je posle toga usledio period kada po njemu „stvari nisu bile dovoljno jasne“.
Kako kaže, stvari su se „razbistrile“ tek u leto 2010. godine kada je Srbija prvo podnela jednu rezoluciju u UN, a onda na sugestiju, pritisak ili nečiju inicijativu povukla taj predlog rezolucije, i prihvatila da podnese rezoluciju u Ujedinjenim nacijama sa EU. Od toga je, smatra profesor Kojen, daleko važnije to što smo od tog trenutka pristali da međunarodno posredovanje prebacimo sa UN na EU.
„Od tada EU određuje pregovarački okvir, što znači da je umesto Martija Ahtisarija, koji je bio predstavnik generalnog sekretara UN, sada posrednik ličnost, ono lice koje je predstavnik EU za spoljnu politiku. EU nema neko telo koje bi po ovlašćenjima ličilo na SB. Ali ono što je bitno je da su Kosovo priznale ne samo većina država EU, već i ključne članice EU. To je učinilo da pregovarački okvir za Srbiju bude daleko nepovoljniji nego što je bio od 2005. do 2010. godine“, veruje bivši koordinator pregovaračkog tima Beograda u dijalogu sa Prištinom u vreme Vlade Vojislava Koštunice.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















