EU se krije od Ukrajine iza „bedema“
Evropska unija svojim ponašanjem signalizira da joj prijem Ukrajine pod svoje okrilje nije prioritetni zadatak. Kijevske vlasti više ne žure da sprovode reforme na koje ih je u velikoj meri podstakla nada da će stupiti u EU, piše analitičar Dalibor Rohač.
Krize s kojima se suočila Evropska unija u poslednje vreme najviše bi negativno mogle da utiču na zemlje koje nisu u evropskoj zajednici, pre svega na Ukrajinu, piše naučni saradnik Američkog instituta za preduzetništvo u Vašingtonu Dalibor Rohač u članku za Fajnenšel tajms.
Evropska unija će najverovatnije prebroditi migrantsku krizu, probleme s Grčkom i mogući izlazak Velike Britanije, nekako će izaći na kraj s teškoćama, ali će biti veoma oprezna prema prijemu istočnih partnera. Ujedinjeni „evropski front“ prema Rusiji zbog događaja u Ukrajini krajnje je „nestabilan“, i pre ili kasnije zameniće ga realizam u odlučivanju o daljem širenju Evropske unije. Na prvo mesto će izaći „nacionalni interesi“ Nemačke i Francuske, smatra Rohač.
Nedavne posete Moskvi vice-kancelara i ministra ekonomije Nemačke Zigmara Gabrijela i bivšeg predsednika Francuske Nikole Sarkozija očigledan su pokazatelj da evropski političari streme slabljenju sankcija protiv Rusije i podržavanju ekonomskih veza među zemljama.
Prema mišljenju politikologa, evropske zemlje se vraćaju vođenju „realne politike“, a ako pređu na puni režim „Tvrđave Evrope“, onda će iščeznuti šanse za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju. U Moldaviji se već znatno umanjila težnja ka prisajedinjenju EU, proevropska koalicija je propala. Zatvorio se prozor reformi, koji je bio otvoren prema Ukrajini u prvoj godini posle „Majdana“, piše politikolog.
Devedesetih i početkom dvehiljaditih mnoge zemlje postsovjetskog prostora aktivno su sprovodile ekonomske reforme jer je pred njima bila perspektiva stupanja u EU. Sada Ukrajinci ne vide nikakvu „nagradu“ (ako se isključi neznatna finansijska pomoć) za reforme koje su uspeli da sprovedu u proteklih godinu i po dana.
Rohač smatra da se u Evropskoj uniji sada uočava nedostatak liderstva: ni nemačka kancelarka Angela Merkel, niti bilo koji drugi uticajni evropski političar, ne razmatraju prisajedinjenje istočnih suseda kao prioritet Evropske unije.
Autor teksta pretpostavlja da će, ako Evropska unija ne obrati pažnju na susedne zemlje, one pasti pod uticaj Rusije.
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















