Početna stranica > Novosti

Diković u Prištini na potpisivanju sporazuma sa Kforom

Diković u Prištini na potpisivanju sporazuma sa Kforom
22.11.2015. god.
U prisustvu komandanta Kfora Guljelma Luiđija Miljete potpisan Sporazum o privremenim operativnim procedurama nakon pune relaksacije Vazdušne zone bezbednosti


Pre nego što su Jens Stoltenberg i Aleksandar Vučić u Beogradu saopštili odluku o ukidanju restrikcija u Vazdušnoj zoni bezbednosti, prostoru od 25 kilometara od administrativne linije u pravcu centralne Srbije, u Prištini je juče na vojnom nivou potpisan sporazum o tome.

– Uoči odluke o relaksaciji Vazdušne zone bezbednosti, u prisustvu načelnika Generalštaba Vojske Srbije generala Ljubiše Dikovića i komandanta Kfora general-majora Guljelma Luiđija Miljete, u Prištini je potpisan Sporazum o privremenim operativnim procedurama nakon pune relaksacije Vazdušne zone bezbednosti. U ime Vojske Srbije, sporazum je potpisao zamenik komandanta Združene operativne komande general-major Slavoljub Janićijević – navedeno je kratko na sajtu Ministarstva odbrane, na kraju opširnog izveštaja o poseti generalnog sekretara NATO-a.

Tim povodom objavljena je i informacija na sajtu Kfora, u kojoj se ističe da je ova odluka posledica napretka i produbljivanja odnosa Srbije i NATO-a. Ističu se konstruktivan pristup Srbije otvaranju gornjeg vazdušnog prostora iznad Kosova za civilni avio-saobraćaj, kao i predstojeći angažman za otvaranje nižih slojeva vazdušnog prostora za civilnu upotrebu. Time će se dobiti kraći vazdušni putevi u regionu, uz poboljšanje bezbednosti vazdušnog saobraćaja, navodi se u ovoj informaciji.


Međutim, Kfor ne govori o ukidanju već o „relaksaciji” Vazdušne zone bezbednosti, što je isti termin koji se koristio i prilikom „relaksacije” Kopnene zone bezbednosti (KZB), koja je, posle sukoba na jugu Srbije, uz jačanje saradnje tadašnje SRJ i NATO-a, zapravo ukinuta – srbskoj vojsci je dozvoljen dolazak do administrativne linije.


U Ministarstvu odbrane juče nisu želeli da detaljnije obrazlažu sporazum o Vazdušnoj zoni bezbednosti, pa je nejasno da li bi se ona teoretski mogla ponovo uspostaviti odlukom komandanta Kfora, odnosno NATO-a. Kao i KZB, i ona je regulisana Vojno-tehničkim sporazumom (u javnosti poznatijem kao Kumanovski sporazum), kojim su određeni uslovi pod kojima su Vojska Jugoslavije i MUP Srbije napustili južnu pokrajinu, ali i saradnja dojučerašnjih neprijatelja.


U tom poratnom vremenu, ona se prostirala 25 kilometara od administrativne linije, i u tom pojasu nisu bili dozvoljeni letovi vojnih aviona i helikoptera kao ni raspored svih sredstava PVO: raketa, artiljerije i radara. Za kopnenu i vazdušnu zonu bezbednosti pomenutim dokumentom zadužen je komandant Kfora, čija bi odluka bila konačna i u slučaju bilo kakvih nesporazuma dve strane. Vremenom je sužavana i Vazdušna zona bezbednosti, prvo na deset a zatim i na pet kilometara i na tom prostoru je postojala godinama.


Ta pravila su striktno poštovana, tako da nije bilo ozbiljnijih incidenata. Čak i najviši rukovodioci Srbije, prilikom posete snagama VS-a i MUP-a u KZB, nisu mogli da na odredište stignu direktno helikopterom, već su sletali uglavnom u kasarne na obodu KZB-a. Komplikovana procedura bila bi prepreka i za sanitetsku evakuaciju, samo jednom je, koliko je poznato javnosti, takva situacija uvežbavana uz saglasnost Kfora.


Predstavnici Srbije reviziju Kumanovskog sporazuma, u delovima koji se odnose na vazdušnu i kopnenu zonu bezbednosti, tražili su još 2008. godine. 


I dalje bez radara na Kopaoniku

Imajući u vidu da između snaga NATO-a na Kosmetu i srpske vojske i policije nije bilo incidenata od završteka rata 1999. godine, pravi test poverenja između Srbije i NATO-a moglo bi biti postavljanje radara na Kopaoniku koji se nalazio tik uz administrativnu liniju. Nije u funkciji još od rata 1999. godine, a posle „relaksacije” Vazdušne zone bezbednosti nema formalnih prepreka da srbski sistem vazdušnog osmatranja i javljanja vrati ovaj uređaj na najbolju tačku za radare u Srbiji. Svih ovih godina od zvaničnika je bilo teško dobiti odgovor na pitanje zašto se, u eri međunarodne saradnje sa Zapadom, radar ne vrati na Kopaonik. Nezvanično, poznavaoci prilika smatraju da je razlog neučestvovanje Srbije u regionalnim inicijativama za stvaranje integrisanog vojnog sistema osmatranja za potrebe država regiona.


M. Galović,



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...


Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...

Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...


Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....

Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...


Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA