Dostojevski najcitiraniji ruski pisac na svetu
Fjodor Dostojevski se citira više od drugih ruskih pisaca u svetskim naučnim krugovima, navodi se u studiji kompanije „Tomson Rojters“ povodom proglašenja 2015. godine kao godine književnosti.
Analitičko odeljenje „Tomson Rojtersa“ iskoristilo je baze podataka „Web of sajens“ da otkrije najcitiranije publikacije na svetu.
„Ova studija treba da pokaže uticaj klasike na naučni svet (…) kao rezultat smo saznali da se ruski klasični pisci citiraju više i procenili smo uticaj njihovih remek-dela na svetsku nauku“, rekao je portparol „Tomson Rojtersa“ za ruske novine „Komersant“, ukazujući na to da je Dostojevski na vrhu liste.
Ruski najcitiraniji autori u svetskim naučnim krugovima su Fjodor Mihajlovič Dostojevski (7.800 pominjanja), Lav Tolstoj (6.400), Aleksandar Puškin (5.200), Aleksandar Solženjicin (3.500), Čehov (3.100), Nikolaj Gogolj (2.350), Ivan Turgenjev (2.250) i Maksim Gorki (2.100).
Dela napisana na ruskom rangirana su po citiranosti na sledeći način: „Braća Karamazovi“ (1.319 pominjanja), „Rat i mir“, „Ana Karenjina“ (743), „Zločin i kazna“ (663), „Evgenije Onjegin“ (620), „Zapisi iz podzemlja“ (496). „Idiot“ (496), „Arhipelag Gulag“ (399) i „Doktor Živago“ (Boris Pasternak, 374).
Ruski klasici su citirani više u humanističkim naukama, od strane likovnih kritičara, istoričara i lingvista, ali utiču i na prirodne nauke. Na primer, pronađeno je nekoliko publikacija o hemiji sa citatima iz knjige „Braća Karamazovi“.
Dva od tri matematička rada koji citiraju Tolstoja koriste njegove metafore iz četvrtog toma „Rata i mira".
Najpopularniji događaj ruske literature je početak romana „Ana Karenjina“ u kojem se kaže: „Sve srećne porodice liče jedna na drugu, svaka nesrećna porodica je nesrećna na svoj način“.
„Tomson Rojters“ navodi da se ruski autori citiraju manje od evropskih klasika: Šekspira (34.000 pominje), Getea (18.000) i Dantea (11.500), uz napomenu da je to tako uglavnom zbog jezičke barijere.
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















