Susret pape i patrijarha – nova stranica u istoriji
Susret patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila s rimskim papom Franjom biće „istorijski i prekretnički“ događaj, jer savremene pretnje, bez obzira na nesuglasice u odnosima crkava, zahtevaju ujedinjavanje snaga dveju konfesija, smatraju stručnjaci.
Patrijarh Kiril i papa Franja sastaće se na Kubi 12. februara. Informaciju o susretu koji se dešava prvi put u istoriji u petak su istovremeno objavili u Vatikanu i u Moskvi. Očekuje se da će ovaj susret „otvoriti novu stranicu u odnosima crkava“.
„Ovaj događaj ocenjujem pozitivno. Odavno je vreme da se uspostavi dijalog. To što je odabrana Kuba čini mi se kao simboličan događaj“, smatra teolog Viljam Šmit. Dijalog crkava, prema njegovim rečima, postoji i odavno je sve vodilo ka sastanku dvojice crkvenih poglavara.
„To su dve veoma moćne konfesionalne tradicije i pred savremenim izazovom i savremenim pretnjama ispravnije je ujediniti snage, nego prepirati se“, naveo je Šmit.
Zamenik dekana Filozofskog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta Aleksej Kozirev smatra da je normalno to što se „predstavnici najvećih hrišćanskih konfesija, poglavar katoličke konfesije i jedan od patrijarha pravoslavnih crkava, susreću i razgovaraju o temama među kojima je i savremena politika“.
Kozirev pozitivno ocenjuje predstojeći susret i smatra da tu neće biti reči o „razmeni poljubaca i osmeha“, nego o „nasušnoj potrebi da se reše određena pitanja, uključujući ona koja se tiču zajedničkih izazova dveju konfesija“.
„Hrišćansko jedinstvo je, pre svega, jedinstvo u svetskom, socijalnom ključu – suprotstavljanje ranama i nedostacima savremenog sveta“, rekao je Kozirev, navodeći da crkve imaju „zajedničku socijalnu doktrinu, zajedničke stavove o mnogim pitanjima društvene etike, bioetike“.
Predsednik Ruske asocijacije za zaštitu religiozne slobode Aleksandar Kudrjavcev smatra da je upravo progon hrišćana na Bliskom istoku jedan od „faktora koji je ubrzo susret pontifeksa i patrijarha“.
Isto misli i direktor Centra za pravnu zaštitu Svetskog ruskog narodnog sabora, teolog Roman Silantjev, koji je među zajedničkim pretnjama za obe crkve naveo „agresivni vehabizam“ i „agresivni sekularizam“.
Mogućnost susreta dvojice poglavara razmatrana je još devedesetih godina, ali, prema rečima Kudrjavceva, „bilo je mnogo pitanja u uzajamnim odnosima koja su bila problematična“.
„Jedno od njih bila je optužba Ruske pravoslavne crkve da se Vatikan bavi prozelitizmom (preobraćanjem u svoju veru) na teritoriji Rusije“, naveo je stručnjak.
Viljam Šmit primećuje da danas postoji „samo jedna problematična tačka u odnosima“ crkava, a to su „neusaglašeni stavovi o grko-katolicima (Ukrajinska grko-katolička / unijatska crkva) i, kako smatra, „to je jedini element koji predstavlja viševekovni kamen spoticanja“.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »















