Obeležena godišnjica bombardovanja voza u Grdeličkoj klisuri
Leskovac – 12.aprila navršilo sedamnaest godina od bombardovanja putničkog voza na ulazu u Grdeličku klisuru, najstravičnijeg događaja tokom NATO bombardovanja naše zemlje 1999. godine. Tačno u podne je kraj železničkog mosta održana komemoracija na kojoj je odata počast nedužnim žrtvama. Na spomenik pored drumskog mosta, koji je poznat kao Sarajevski, i na spomenik kod obnovljenog železničkog mosta cveće su položile delegacije „Železnice Srbije”, grada Leskovca, članovi porodica, rođaci i prijatelji poginulih putnika. Voz iz Niša prošao je lagano preko mosta uz pisak lokomotive.
Na komemoraciji su govorili Jugoslav Jović, v. d. generalnog direktora „Srbija voza”, Dušan Garibović, izvršni direktor „Infrastrukture železnice Srbije” i Goran Cvetanović, gradonačelnik Leskovca. Oni su podsetili na taj tragičan događaj, uz poruku da ne sme nikada da se zaboravi. Poručili su da Srbija osuđuje nasilje i da će se uvek dostojanstveno sećati svojih stradalih građana.
Dvanaestog aprila 1999. godine NATO avioni raketama su pogodili putnički voz 393, koji se kretao od Niša prema Skoplju. Voz je pogođen na Bistričkom mostu na Južnoj Moravi, na samom ulazu u Grdeličku klisuru. Zlikovci su ispalili četiri projektila, od kojih su dva pogodila voz u trenutku kada je prelazio preko mosta. Do danas nije utvrđen tačan broj žrtava jednog od najstrašnijih događaja tokom napada NATO-a na Srbiju. Prema zvaničnim podacima, u smrskanim i izgorelim vagonima život je izgubilo petnaest, a povređeno pedeset osoba, među kojima je bilo i dece, ali je izvesno da je poginulo više ljudi, jer ostaci nekih nikada nisu pronađeni. Poginula su i dva radnika železnice – kondukter Zoran Jovanović, koji je radio svoj posao, i njegov kolega Petar Mladenović, koji je išao na posao.
Najviše žrtava bilo je u drugom i trećem vagonu koji su direktno pogođeni. Jezive slike iz Grdeličke klisure obišle su ceo svet, a komandanti NATO-a su kvalifikovale pogibiju nevinih ljudi kao kolateralnu štetu. Tvrdili su da je meta bio most, a da je voz kolateralna šteta, dok je glavnokomandujući NATO snaga general Vesli Klark cinično zaključio da je voz išao previše brzo, a da je bomba bila previše blizu cilja da bi mogla da se otkaže. Za ovaj zločin niko nije odgovarao.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















