Zona evra: imitacija pobune na brodu
Slovačka, jedina u zoni evra, ove nedelje još jednom je odbila da potpiše finansijske obaveze o pružanju pomoći Grčkoj. Ista sudbina je stigla i sporazum o kolektivnom osiguravajućem fondu od 750 milijardi evra, koji su u maju utvrdili EU i MMF. Slovački udeo u visini od 4,4 milijarde evra čini se Bratislavi preteranim, neodgovarajućim ekonomskom potencijalu. O čemu je novi premijer zemlje Iveta Radikova lično informisala predsedika Saveta EU Hermana van Rompeja.
U Briselu su disidentu nedvosmisleno stavili do znanja: upornost može da mu se obije o glavu. Ekonomisti prognoziraju rast budžetskog deficita zemlje do 7% do kraja tekuće godine. I bez stranih zajmova Bratislava nikako neće moći. A šta ako joj partneri iz zone Evra plate istom monetom?
Pretnja nije delovala. Ideja solidarne finansijske pomoći partnerima u EU u Slovačkoj je krajnje nepopularna. Na sonovu nedavnih izbora prethodna vlada je zato morala da promeni ministarske fotelje. Nisu pomogli ni argumenti jasni kao dan: obaveze pružanja pomoći problematičnim zemljama zone evra ne znače izdvajanje živog novca. Reč je o pružanju garancija, a kredite postradali treba da traže sami na finansijskim tržištima. Ali ljudi su nepoverljivi. Oni se ne mogu ubediti da neće doći dan kada će morati da se plate garancije. I zašto je sama Slovačka iskakala iz sopstvene kože kako bi svoju ekonomiju ugurala u prokrustovu postelju Mastrihtskog pakta za stabilnost? - negoduju oni. I nikakvu stranu pomoć nije tražila?
Cifre zaduženosti suseda iz zone evra, kojima mediji regularno kljukaju stanovništvo, ne doprinose optimizmu. Grčkoj je na tri godine izdvojeno 110 milijardi evra, od njih 45 milijardi ona će pojesti u tekućoj godini. Dug od 650 milijardi visi nad Španijom - suma skoro ekvivalentna čitavom fondu finansijske podrške. Do kraja maja Madrid treba da vrati dug od 16 milijardi evra. I Špancima će biti vrlo problematično da pozajme ova sredstva na finansijskim tržištima. Znači, oni će morati da se spasavaju na račun ukupnih sredstava zemalja zone evra. A tu je još i Brisel dolio ulje na vatru, stavivši do znanja da i nestabilne komercijalne banke takođe mogu da se obrate fondu sa ispruženom rukom. Kako tu da podmiriš sve?
Finansijske neprilike nikako ne doprinose solidarnosti partnera u zoni evra. Između ostalog, pomenute sporazume o pružanju pomoći nisu ratifikovali parlamenti Italije i Belgije. Odsustvu obaveze ne jedne, već cele tri države od 16 zemalja zone evra. Koliko su jake veze unutar nje? Mišljenje profesora Jakova Mirkina, direktora Instituta za finansijska tržišta i primenjenu ekonomiju Finansijske akademije pri vladi RF:
Zona evra nije monohrona. Mada su Slovačka, Slovenija, Češka nedavno postale razvijene zemlje po međunarodnoj klasifikaciji. Ipak, po mnogim parametrima to su privrede u razvoju. Tačnije to je pre periferija zone evra. Postoji i druga periferija: južni deo sa zemljama u razvoju koje su primile na sebe obaveze vezane za evro. A to je, između ostalog, breme. Ovaj diferencijal kada postoji Nemačka - lokomotiva, kada postoji ogromna razlika u urešenju ekonomskih modela i nivoa razvoja drugih zemalja. Kada postoji Francuska, koja ima isto tako mnogo rizika. Naravno, ovaj sistem ima svoje rizike, usmerene na raspad, na gubitke, na krize, na eskalacije. Prognoza je sledeća: razmera konflikata nije takva da zona evra radi na raspad. Može se pretpostaviti da će biti pregovora sa Slovačkom, odmeravanja. Strane će izaći jedna drugoj u susret zato što ono što strane gube ako se ne usaglase mnogo je veće nego ono što one dobijaju, dostigavši svoje posebne male ciljeve.
Sve je tačno. Neformalni lider grupe evra Žan-Klod Junker u međuvremenu je stavio do znanja: Bratislava će poštovati sporazume, koje je dostigla većina u zoni evra. Na to je slovački premijer Radikova transparentno nagovestila: njen negativan stav ne mora da se obavezno podudari sa mišljenjem većine u novom kabinetu. Nemački list Menadžer magacin predviđa sledeću varijantu kompromisa. Slovačka će na kraju krajeva pristati na smanjenu sumu njenog udela u oštem kotlu. Najverovatnije će upravo tako i biti.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/vovchychko/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















