Američki privatni zatvori - moderno ropstvo
Od početka devedesetih godina broj krivičnih dela u Americi se prepolovio, ali se broj osuđenika na izdržavanju kazne — udvostučio. Trenutno je više od dva miliona i dvesta hiljada Amerikanaca u zatvorima, što znači da je u toj zemlji oko 760 stanovnika na svakih 100.000 „u ćuzi“. Globalni prosek je 150, evropski — 133,5.
Američko Ministarstvo pravde nedavno je objavilo zabrinjavajući izveštaj o radu takozvanih „privatnih zatvora“ na teritoriji Sjedinjenih Država.
U pitanju su zatvori koje su, zbog ogromnog broja zatvorenika u državnim ustanovama, otvorile velike privatne američke korporacije, a potom sklopile ugovore s federalnim vlastima da u njima, za račun države, sprovode kaznene mere protiv takozvanih „lakših“ osuđenika — najčešće učesnika u saobraćajnim nesrećama, počinilaca blažih krivičnih dela, ili onih koji su prekršili imigracione zakone.
Međutim, uprkos tome što se u njima nalaze uglavnom manje rizični zatvorenici, analitičari su u izveštaju uočili brojne bezbednosne i druge propuste u privatnim zatvorima koji ih, kako se navodi u zaključku, čine znatno manje bezbednim od državnih.
Mere koje se sprovode prema zatvorenicima su često oštrije nego što je potrebno, a boravak u zatvorima je samim tim manje bezbedan — kako za osuđenike, koji trpe nasilje, tako i za čuvare, koji se suočavaju s otporom. Sa izuzetkom činjenice da u privatnim zatvorima ima manje droge i seksualnih prestupa, oni redovno beleže i veći broj incidenata nego u državnim ustanovama.
Zanimljiv i podatak da se od početka devedesetih godina broj krivičnih dela u Americi prepolovio, ali da se broj osuđenika na izdržavanu kazne — udvostručio. Trenutno je više od dva miliona i dvesta hiljada Amerikanaca u zatvorima, što, kaže statistika, znači da je u toj zemlji oko 760 stanovnika na svakih 100.000 „u ćuzi“. Globalni prosek je 150, evropski — 133,5.
Ili, da pojednostavimo: u SAD, državi sa oko 320 miliona stanovnika, živi manje od 5 odsto svetske populacije, ali i 25 odsto svetske zatvorske populacije.
Margaret Vinter iz Američke unije za građanska prava, koja se zalaže za reformu zatvorskog sistema u SAD, kaže u razgovoru za Sputnjik da je najveći problem s takozvanim „zatvorima pod ugovorom“ to što su u pitanju institucije koje treba da obavljaju važan posao za državu, ali istovremeno i da svojim vlasnicima zarađuju novac.
„Glavni razlog zbog kog ovi privatni zatvori postoje je profit. A jedini način da takva institucija uopšte napravi neki profit jeste da snizi kvalitet usluga koje pruža zatvorenicima. Osnovni posao zatvora je da osuđenike drži na sigurnom u odnosu na spoljni svet, ali je u obavezi da im osigura osnovne uslove za život. Međutim, pogoršanje tih uslova je ono što donosi zaradu — na taj način se smanjuju troškovi vlasnika zatvora. Najveće probleme smo uočili u domenu medicinskih usluga za osuđenike, ali i lične bezbednosti zatvorenika i čuvara“, kaže ona.
Na pitanje Sputnjika da li ugovori koje američke federalne vlasti sklapaju s firmama — vlasnicima privatnih zatvora sadrže neke posebne odredbe kojima se štite prava zatvorenika, Margaret Vinter razočarano odgovara:
„Ne, naravno da ne — i pouzdano znam da baš tu činjenicu tri ogromne korporacije, koje rukovode privatnim zatvorima, koriste kao izgovor kad ih pitamo zašto ne poboljšaju uslove za život. Oni su veoma lukavi — ugovorima im je bukvalno dozvoljeno da biraju ko će doći na izdržavanje kazne — recimo, uvek biraju najmanje rizične osuđenike, one koji zahtevaju najniže mere bezbednosti, ali i one koji su uglavnom zdravi i ne zahtevaju posebnu medicinku negu. Samim tim, takvi osuđenici su ’lakši za održavanje‘, da se tako izrazim, oko njih ima manje posla — ali čak ni oni ne dobijaju adekvatan tretman! Mislim da je to bio i razlog da američko Ministarstvo pravde objavi ovaj, za mene veoma uznemirujući izveštaj. A pored svega toga, treba obavezno pomenuti i činjenicu da najopasniji osuđenici, kao i bolesni među njima, ostaju u državnim zatvorima — što znači da država snosi najveće troškove, dok privatne korporacije zarađuju ogroman novac. U pitanju je, na neki način, trgovina ljudskom nesrećom radi profita“.
Na naše pitanje kakav je stav američkih poreskih obveznika — da li su saglasni s tim da posao države, odnosno „pravosudne korektivne institucije“, obavljaju privatne kompanije, Margaret Vinter kaže da ima utisak da se tek sada, u tekućoj predizbornoj kampanji, Amerikanci polako „bude“.
„Mislim da ljudima ta tema dosad nije bila naročito bliska. U pitanju je bukvalno zasebna industrija u okviru pravosudnog sistema, a mnogi nisu bili ni svesni činjenice da to što su zatvori privatni i što moraju da prave profit zapravo u krajnjem ishodu utiče na povećanje broja zatvorenika u zemlji. Savezne države su u obavezi da obezbede ovim kompanijama takozvani minimum procesa rada da bi opstale, pa sudije izriču mnogo više kaznenih mera, jer ujedno znaju da će zatvorenike imati gde da smeste — a zatvori su i dalje pretrpani, jer ta industrija želi da uvećava svoj profit. Mislim da se čitav taj uvrnuti koncept — da jednu od osnovnih funkcija države prepustite privatnoj firmi — kosi sa fundamentalnim principima američkog sistema vrednosti. Srećom, čini mi se da ljudi polako počinju da shvataju do koje mere je ova ideja neetička, i mislim da će to biti jedna od glavnih tema na predstojećim izborima“, kaže Margaret Vinter.
Zarađivati na sudbini onih koji žive u američkim zatvorima suprotno je osnovnim moralnim načelima, dodaje ona, i naglašava da bi federalne vlasti trebalo da ozbiljno razmotre mogućnost da u najskorijem roku prestanu da se oslanjaju na privatne zatvore i počnu da prave planove za okončanje ovog, kako kaže, „neuspelog pravosudnog eksperimenta“.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















