Šta je Vitalij Čurkin značio za Srbe
Vitalij Čurkin, koji je juče iznenada preminuo u Njujorku, slovio je za iskusnog diplomatu koji je tokom svoje poslednje dužnosti — šefa ruske Misije pri UN — oštro ulazio u verbalne sukobe sa, pre svega, američkim kolegama o ključnim svetskim pitanjima, a tako i o pitanju Kosova i Republike Srpske.
Srbska javnost pamtiće ga kao političara koji je na sednicama Saveta bezbednosti UN oštro kritikovao institucije u Prištini zbog položaja Srba i nealbanaca na Kosovu, ne libeći se da stane na stranu Srbije.
Na sednici Saveta na kojoj je predstavljen izveštaj generalnog sekretara UN Ban Ki Muna o radu Unmika, ambasador Rusije Vitalij Čurkin izjavio je da Priština nije ispunila ključan uslov o formiranju Zajednice srbskih opština (ZSO) i izrazio zabrinutost zbog sporazuma Kosova o demarkaciji sa Crnom Gorom, ali i zbog kreiranja „Velike Albanije“, o čemu govore pojedini visoki zvaničnici.
Čurkin je ocenio da situacija u pokrajini ostaje nestabilna, kao i nivo sigurnosti, pominjući kao primer upotrebu molotovljevih koktela.
Upozorio je i na „agresiju koja se manifestuje i na novinare“, i na ljude koji se usude da se vrate na Kosovo, što, kako je rekao, vlasti ignorišu.
Ruski ambasador je pozvao na odgovornost za zaštitu kulturnog nasleđa, dodajući da policija nije rešila pitanje bezbednosti i da su potrebne zakonske garancije.
Ukazao je na problem bezbednosti na Kosovu, organizovani kriminal, kao i da se Kosovo nalazi među tri teritorije sa kojih se najveći broj ljudi bori na strani Islamske države. (26. avgusta 2016.)
On je i 2015. godine u ime Rusije uložio veto pred Savetom bezbednosti UN na rezoluciju Velike Britanije da se u Srebrenici dogodio genocid.
„Nacrt koji je iznela Britanija je nekonstruktivan, konfrontativan i politički motivisan. Sadržao je značajna iskrivljivanja čiji je rezultat da se krivica za ono što se dogodilo svaljuje samo na jedan narod. Pristup po kom se iz svih ratnih zločina izdvaja samo jedan, apsolutno je neprimeren i produbljuje ionako podeljeno društvo u BiH“, rekao je Čurkin. (08.07.2015.)
U glasanju je tada 10 članica SB bilo za, četiri su (Kina, Angola, Venecuela i Nigerija) bile uzdržane, ali zahvaljujući tome što je Rusija bila protiv — rezolucija nije usvojena.
Kada je Republika Srbska bila napadana, Vitalij Čurkin je bio njen glas u UN-u:
«Predlažemo članovima Saveta bezbednosti da razmotre izveštaj koji je Republika Srbska uputila generalnom sekretaru i Savetu bezbednosti u kojem je sasvim jasno vidljiva opredeljenost Srba iz BiH za međunarodno pravo i Dejtonski mirovni sprorazum i da bi umesto standardnog kriticizma Republike Srpske pažnju trebalo obratiti na pretnju radikalnog islama», naveo je Vitalij Čurkin. (13.11.2014.)
Učestovao je kao specijalni predstavnik predsednika Rusije na pregovorima o bivšoj Jugoslaviji.
Čurkin je rođen 21. februara 1952. u Moskvi, a diplomatsku karijeru je započeo 1974. godine.
Diplomirao je na Moskovskom institutu za spoljne poslove 1974. i tu je počeo da radi, a doktorirao je istoriju na Diplomatskoj akademiji Sovjetskog saveza 1981. godine.
Između ostalog, bio je direktor Odseka za informisanje Ministarstva za spoljne poslove Sovjetskog Saveza i Rusije, a takođe je bio predstavnik ruskog Ministarstva spoljnih poslova i zamenik ministra spoljnih poslova Rusije od 1992. do 1994. godine.
Bio je predstavnik za štampu nekadašnjeg ministra spoljnih poslova Sovjetskog saveza Eduarda Ševarnandzea, ambasador u Čileu, Belgiji, Kanadi, kao i predavnik Rusije pri NATO.
Od 1992-1994. je bio zamenik nekadašnjeg šefa diplomatije Rusije Andreja Kozirjeva.
Tada je bio i specijalni predstavnik predsednika Ruske Federacije na pregovorima o Jugoslaviji. Od 8. aprila 2006. obavljao je dužnost ambasadora Rusije pri UN, zamenivši na tom mestu Andreja Denisova.
Tečno je govorio ruski, mongolski, francuski i engleski. Svedočio je u pred Kongresom SAD o nuklearnoj katastrofi u Černobilju, što je bio prvi put u istoriji SSSR da se tako nešto dogodi.
srb.news-front.info
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Srbija
- RepublikaSrpska
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















