Peterburški Ermitaž. Pohod na Zapad
Mreža stranih filijala - ovaj projekat čuvenog peterburškog muzeja Ermitaž ispostavio se vrlo uspešnim. U glavnom gradu Holandije, Amsterdamu, na primer, za godinu dana postojanja, takvu filijalu posetilo je milion ljudi!
Amstelhof, kako se naziva filijala Ermitaža u Amsterdamu, jedna je od četiri u inostranstvu. Tri ostale se nalaze u Velikoj Britaniji, Italiji i SAD.
U kulturnom životu holandske prestonice Amstelhof je odmah zauzeo izrazito mesto. Prvu ekspoziciju Ermitaža, posvećenu ruskom carskom dvoru, za pola godine pogledalo je 750 hiljada ljudi. Toliko nije okupio ni jedan lokalni muzej, a na izložbu slikarstva Od Matisa do Maljeviča došli su turisti iz svih evropskih zemalja. Saradnici ruskog muzeja se nadaju da će isti uspeh imati i nova izložba Aleksandar Veliki i put na Istok, koja će biti otvorena u septembru. Njena glavna tema je istočni pohod Aleksandra Makedonskog, koji je doprineo naglom rasprostiranju helenističke kulture u svetu, rekla je u intervjuu za Glas Rusije predstavnik Ermitaža, koordinator izložbe u pripremi Ana Trofimova.
Naravno, vrlo je privlačan sam lik. Ne samo zato što se sećamo nedavnog filma Olivera Stona, već zato što su društvu potrebni heroji - ideali predivnih, idealnih, božanskih ljudi koji preduzimaju neverovatne podvige i sanjaju o velikom. Ideja izložbe se sastoji u tome da pokaže kako su se helenizam - grčka kultura, umetnost, jezik, religija, širili na ogromnoj teritoriji sve do Indije i kako su ga osvajale zemlje Istoka, koje su hiljadama godina imale sasvim drugačiju kulturu. Samo takav muzej kao Ermitaž u stanju je da pokaže istoriju civilizacije na toj ogromnoj teritoriji od 5. veka pre naše ere do 19. veka naše ere. Mislim da ni jedan muzej sveta ne bi mogao da od svojih eksponata postavi takvu izložbu. Mi se, naravno, veoma ponosimo time.
Izložba je svojevrsni mit o Aleksandru u umetnosti, potkrepljen arheološkim spomenicima Egipta, Irana, Sirije, Centralne Azije, koji se čuvaju u Ermitažu.
Na izložbi će biti prikazani jedinstveni eksponati - govori ana Trofimova. To je i čuvena kamena silueta Gonzaga - jedna od najvećih u svetu, na kojoj su predstavljeni egipatski carevi Ptolomej i Arsinoja. Nabrajajući eksponate izložbe, Ana Trofimova navodi i fresku nađenu na poluostrvu Krim, nedaleko od grada Kerči, na teritoriji drevnog Bosporskog carstva. Neki čovek, sedeći na obali i gledajući u more, opisuje fresku Ana Trofimova, pravio je grafite, skicirao čuveni brod Izidu. To je, može se reći, antički Titanik, ukrašen fontanama, statuama. Knačno, koordinator izložbe pominje još jedan eksponat: Jedan od malobrojnih portreta Aleksandra Makedonskog. Velikog, u liku Zevsa. Meni se čini, kaže na kraju Ana Trofimova, da takve izložbe prikazuju jedinstvo sveta, kulturnog zajedništva. Ove su vrlo važne za naše vreme, tako nemirno i složeno.
- Izvor
- Glas Rusije, fto: dobrych/flickr.com/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















