Stoltenberg: NATO gomila snage na istoku Evrope da bi predupredio mogući sukob s Rusijom
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je danas u Briselu da je Atlantski savez „veoma zabrinut zbog situacije u BJR Makedoniji, ali da demokratski proces mora biti poštovan i da većina u parlamentu ima pravo da odluči ko će sastaviti vladu“.
Stoltenberg je to rekao u izlaganju i raspravi s poslanicima Pododbora za bezbednost i odbranu u Evropskom parlamentu i podvukao da NATO jača snage na istoku Evrope ne zato da bi „izazvao, već predupredio mogući sukob“ s Rusijom, te je zato uspostavio pragmatične veze i spreman je na dijalog s Moskvom kao „snažna i predvidiva“ organizacija.
Osvrćući se na više poslaničkih pitanja o „zabrinjavajućoj nestabilnosti na Zapadnom Balkanu“, čelnik Atlantskog saveza je rekao da NATO „veoma pomno prati i razvoj zbivanja u Albaniji“.
„To znači“, dodao je, „da želimo da se tamo reše političke teškoće i da se okonča bojkot parlamenta, jer Albanija je NATO saveznik kojeg posebno cenimo“.
Stoltenberg je naglasio da „prisustvo i delovanje NATO na Zapadnom Balkanu omogućava da se borimo protiv terorizma“.
„Ja sam išao u Bosnu i Hercegovinu“, rekao je on i preneo da su mu „ukazali na to koliko je važno da se stabilizuje celo područje Zapadnog Balkana, da bi se moglo boriti sa inostranim borcima, dati potrebna oruđa za hvatanje u koštac s terorističkom pretnjom“.
Kako je istakao, „NATO je odigrao ključnu ulogu u razvijanju etnički mešovite vojske u Bosni i Hercegovini, prisutni smo na Kosovu i sarađujemo s partnerima u regionu“.
Na opasku više poslanika da je Turska važan saveznik u NATO, dok njen unutrašnjepolitički razvoj ide na štetu zajedničkih vrednosti demokratije i ljudskih prava, čelnik NATO je podvukao da je „Turska država na liniji fronta u borbi protiv Islamske države, tamo su baze, koristimo tursku infrastrukturu i za borbu protiv drugih islamskih terorista“.
Stoltenberg je rekao i da je „Turska važna zbog prisustva na području Crnog mora, da bismo tamo uzvratili i sučelili se s osetnim vojnim jačanjem Rusije, naročito na Krimu“.
Generalni sekretar Atlantskog saveza se time osvrnuo na više pitanja poslanika o ulozi Turske na području Crnog mora, kao i kako je to ocenio rumunski poslanik Viktor Boštinaru „opasnosti da Rusija dobije jači izlaz na Crno more i istočni Jadran“.
„Otud je važno da Evropa i NATO imaju angažovanog saveznika Tursku da bi se mogli uhvatiti u koštac s nestabilnošću na jugu, s terorizmom, kao i da se uzvrati na rusko agresivno postupanje na području Crnog mora“, zaključio je Stoltenberg.
Fakti, Beta
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















