Dačić: Zapadne zemlje imaju primedbe u vezi sa statusa Ruskog humanitarnog centra
Pet godina postojanja i isto toliko bez obećanog – da se srbsko-ruskom centru u Nišu dodele olakšice, privilegije i imuniteti. Ivica Dačić ponovo pokreće pitanje na koje su se dve vlade obavezale još pri osnivanju.
"Ja ću postaviti pitanje premijeru Vučiću, da mi da odgovor: zašto mi ne usvojimo, ne ratifikujemo sporazum sa ruskim ministarstvom o privilegijama i imunitetu koje taj humanitarni centar u Nišu ima? Zato što neke zapadne zemlje to ne daju", kaže ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.
O tome što Dačić priznaje dosada se samo spekulisalo. Prvi put 2014. godine, kada se Vladimir Putin iz Beograda vratio bez potpisanog sporazuma koji bi ruskom osoblju u Nišu garantovao poseban status. Tada su iz Vlade demantovali navode da je pripremljen dokument povučen pod pritiskom Angele Merkel. Priznanje da pritisaka ipak ima, kažu poznavaoci, nije slučajno.
"Mislim da raste pritisak da ne potpišemo zato što je sada Zapad mnogo histeričniji nego pre tri godine, kada je Rusija u pitanju. Mislim da Ivica Dačić sada odgovara tom pritisku Zapada. Obraćajući se domaćoj javnosti, on u stvari šalje poruku – pogledajte, ako pitate naše građane, oni će reći ovo je neshvatljivo", kaže novinarka Ljiljana Smajlović.
Neshvatljivo, jer je slične sporazume Srbija već potpisala sa drugim zemljama – poput SOFA sporazuma iz 2006. godine, koji predviđa slobodu kretanja i imunitet američkim vojnicima, i onog iz 2014, koji isto garantuje pripadnicima NATO-a. Zašto se to osporava ruskom osoblju, među kojem nema vojnika?
"Mislim da je Zapadu jako važno da posebno Srbiji pošalje poruku – mi ne gledamo blagonaklono ni na kakvo rusko prisustvo ovde, a pogotovo na neko koje je u uniformi. A pogotovo ne da vi nas izjednačite u privilegijama", dodaje Ljiljana Smajlović.
Srbsko-ruski centar formiran je 2012. godine. Reaguje u vanrednim situacijama u zemlji i regionu, poput u slučaju poplava u Obrenovcu. Eventualni diplomatski status za osoblje, uveravaju poznavaoci, ne bi uticao na rad.
"Mislim da ne postoji u ovom trenutku nagoveštaj da bi centar mogao da dobije bilo kakve druge zadatke osim onih koji su dogovoreni zajedno sa srbskim vlastima. To je srbski centar, na srbskoj teritoriji, i ako se tamo bilo šta dešava što može da naiđe na kritike recimo iz EU, onda je to pitanje na koje treba da odgovori Vlada Srbije", poručuje vojni analitičar Aleksandar Radić.
Iako ima prefiks humanitarni, u stranim medijima često je opisivan kao sumnjiv, a AP ga je nazvao ruskom špijunskom bazom.
RTS
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















