Srbija spremna za diplomatsku borbu u Unesku o Kosovu
Ako Priština odluči da ove godine obnovi zahtev za prijem u Unesko, Srbija je spremna za diplomatsku borbu kako bi takvu pravno, politički, kulturno i moralno neprihvatljivu akciju sprečila, kaže ambasador Srbije u Unesku Darko Tanasković.
On je za prištinski list na srbskom jeziku „Jedinstvo“ rekao da je preduslov za uspešno nastupanje — svesrbsko jedinstvo, to jest da se, kao u završnoj fazi kampanje 2015, okupe i koordinirano deluju sve državne i društvene institucije, kao i SPC.
„Ima najava da se vlasti u Prištini nose sa mišlju da ove godine obnove zahtev za prijem ’Kosova‘ u Unesko. Takvu ambiciju je, pored ostalih, nedavno u Komitetu za spoljne poslove Evropskog parlamenta saopštio i ministar inostranih poslova Enver Hodžaj. To, naravno, još uvek ne znači da će zahteva i biti“, navodi Tanasković.
Prema njegovim rečima, pojedini tamošnji analitičari, a i strani savetnici, smatraju da bi podnošenje zahteva bilo krajnje rizično, budući da na samom Kosovu nisu izvršene neke pravne i institucionalne radnje, prvenstveno u vezi sa institucionalnom zaštitom srbskog kulturnog i duhovnog nasleđa, koje bi zahtev učinile kredibilnijim.
„A i donekle promenjene međunarodne okolnosti, kao i raspoloženje u samom Unesku, ne pogoduju stavljanju na dnevni red Organizacije jedne ovako zapaljive političke tačke. Ako u Prištini, ipak, bude odlučeno da se pokuša s podnošenjem zahteva, Srbija je, naravno, spremna za diplomatsku borbu kako bi takvu pravno, politički, kulturno i moralno neprihvatljivu akciju sprečila“, ističe ambasador.
Kako objašnjava, s obzirom na važeću proceduru utvrđivanja rezultata glasova u Unesku, koja predviđa da se glasovi uzdržanih ne uzimaju u obzir, pa je ona za Srbiju u ovom slučaju nepovoljna, postoji mogućnost da Kosovo dobije potrebne dve trećine glasova.
„Podjednako je realna, a možda u ovom trenutku i realnija, mogućnost da ne dobije. Ovakva izjašnjavanja 195 država članica na zasedanju Generalne konferencije Uneska uvek su krajnje neizvesna, što je pokazalo i prethodno, kad su ’Kosovu‘ nedostajala samo tri glasa“, napominje Tanasković.
On kaže da ima nagoveštaja da bi neke zemlje mogle da promene stranu u odnosu na glasanje od pre dve godine, čak i kod nekih država za koje se smatra da je njihov stav u vezi sa pitanjem Kosova, uključujući i njegov prijem u međunarodne organizacije, nepomerljivo utvrđen.
„Jer, Unesko nije isto što i Olimpijski komitet ili Svetska banka. Bar dosad, u ovoj organizaciji nije moglo baš sve da se ostvari političkim pritiskom, ucenjivanjem ili, naprosto, kupovinom“, pojašnjava ambasador.
Eventualnim prijemom Kosova u Unesko, smatra on, bila bi svakako stvorena nova situacija u pogledu formalnog statusa naših srednjovekovnih svetinja i univerzalno vrednih kulturnih spomenika, ali im time ne bi mogla biti poreknuta pripadnost srbskoj kulturnoj tradiciji.
Kako kaže, u dokumentima Uneska naše nasleđe bi bilo tretirano u skladu sa teritorijalnom pripadnošću, kao kulturna dobra na Kosovu, u tom smislu samo uslovno kosovska, a nikako albanska.
„Bio bi to veoma nepovoljan razvoj događaja s potencijalno teškim posledicama, jer bi se prištinske vlasti i institucije svakako upustile u sistematsku zloupotrebu izmenjenog administrativnog statusa naše kulturne baštine radi njene ’kosovizacije‘, odnosno ugrađivanja u nepostojeći, sintetički ’kulturni identitet Kosova‘, uz stalni pritisak na verničke, svešteničke i monaške zajednice“, ističe Tanasković.
On ukazuje i da je bitan segment nacionalističkog projekta stvaranja albanske države na KiM — retroaktivno konstruisanje kontinuiteta njenog kulturnog identiteta koji, kao ni istorijski i politički kontinuitet, ne postoje.
Upitan kakve bi sve posledice po Srbiju i srbski identitet imao prijem Kosova u Unesko, odgovara da su srbski narod i njegov identitet preživeli i teža iskušenja.
„Srbi su u svemu bitnom ostali Srbi i posle pet vekova osmanlijske, muslimanske vlasti. Na to treba da računaju svi oni koji bi da izbrišu srbsko ime ili da ukinu srbsko postojanje u istorijskim srbskim zemljama“, zaključio je Tanasković.
Tanjug
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















