Moskva i Baku učvršćuju partnerske odnose
Rusija povećava kupovine azerbajdžanskog gasa. To je jedan od važnih rezultata posete Bakuu predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva i njegovih pregovora s azerbajdžanskim kolegom Ilhamom Alijevim. Povećanje obima kupovine je znatno: četvorostruko. Moskva stavlja na znanje da to nije kraj, ona je spremna da kupuje u Bakuu sav višak gasa.
Rusija dosledno sprovodi politiku jačanja svog energetskog položaja u Prikaspijskom regionu. U toj logici se razvijaju i odnosi među Gaspromom i Državnom naftnom kompanijom Azerbajdžana. Nedavno, pre manje od godinu dana, strane su potpisale ugovor u skladu sa kojim je Gasprom preuzeo obavezu da kupuje relativno malu (prema razmerima ruskog džina) količinu azerbajdžanskog gasa: 500 miliona kubika godišnje. U tim skromnim razmerima gas je morao da se isporučuje do 2015. godine.
Međutim, dinamika odnosa je premašila prvobitne planove. Mnogo ranije u odnosu na rok ugovora partneri su revidirali obim isporuka na 2 milijarde kubika. Toliko će azerbajdžanskog gasa Rusija kupiti iduće godine. 2012. će kupiti još više. Za sada nije jasno za koliko: jedinstvenost sporazuma se sastoji u tome što on nema gornji limit.
Dakle, predlog Moskve azerbajdžanskim kolegama je razumljiv: ona je spremna da kupuje čitav gas koji oni žele da prodaju.
Cijena se, što je važno za prodavača, određuje u skladu s međunarodnom formulom, odnosno, Rusija plaća Azerbejdžanu tačno toliko koliko bi plaćao bilo koji drugi kupac - na primer, EU. Evropski gasovod Nabuko je još uvek u crtežima, a Rusija plaća danas. Zato Azerbejdžan daje prioritet povećanju svog gasnog izvoza u Rusiju - Gaspromu.
O odnosu interesa Moskve i Bakua na tržištu energenata govori Dmitrij Medvedev.
Mi smo tu krupni igrači. Umnogome nam se poklapaju interesi, jer su naše zemlje proizvođači energenata, dobavljači tih resursa. Zato moramo da se dogovaramo i radimo u kooperaciji. Primer takve kooperacije je bio upravo demonstriran kada smo potpisali ugovor o širenju trgovine gasom.
Važna strana bilateralnih odnosa je karabahsko regulisanje. Rusija kao posrednik ulaže velike napore da ne bi dijalog između Bakua i Erevana bio prekinut. Mnogo je već učinjeno.
Nije me sramota za ono što je učinjeno u poslednje vreme. To su doboka i promišljena razmišljanja i svest da su pregovori veoma složeni. Međutim, u bilo kom slučaju ti napori rezultiraju nastavkom pregovora. Mislim da ne bi smeo da se smanji njihov intenzitet.
Posredničku ulogu Rusije je visoko ocenio predsednik Alijev.
Duboko sam ubeđen da lično učešće predsednika Rusije igra veoma pozitivnu ulogu. Oni pregovori, koji se vode uz njegovo učešće, najefikasniji su.
U toku posete Medvedeva zemlji-susedu regulisana su pitanja koja su već davno bila aktuelna. Precizirana je linija državne granice i određen redosled korišćenja transgranične (koja teče u obema zemljama) reke Samur.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















