Od čega zavisi mesto ruskih univerziteta u svetskim rejtinzima?
U rejtingu dvesta najboljih vosokoškolskih ustanova sveta koji je sastavila kompanija Ku Es, našao se samo jedan ruski univerzitet - Moskovski državni, koi je zauzeo 93. mesto, kao i dva kineska. Ostala mesta uglavnom su zauzeli univerziteti gde se nastava vodi na engleskom. Univerziteti Velike Britanije i SAD zauzimaju skoro svih prvih 20 mesta, iza njih slede univerziteti iz Evrope, Kanade i Australije.
Rajting Ku Es ranije je bio poznat kao prilog listu Tajms. Pošto su na njega prošle godine bile istaknute ozbiljne primedbe, produkt Ku Es je postao samostalan, a Tajms je počeo da priprema rejting pomoću druge kompanije. Njegovi rezultati objavljeni su ovih dana: ruskih univerziteta tamo jednostavno nema. Prvih 50 visokoškolskih ustanova opet su evropske i američke, izuzev Pekinškog univerziteta, koji je zauzeo 37. mesto.
U oba rejtinga univerziteti se ocenjuju po mnoštvu pokazatelja. Ipak glavni kriterijum je citiranost. Težina kriterijuma procenjuje se u preko 30%, što znači da rezultat odabira na trećinu zavisi od toga koliko često se citiraju naučni radovi univerziteta. Ipak važno je shvatiti da je reč samo o radovima na engleskom, koji su objavljeni u časopisima na engleskom jeziku.
Poslednjih godina ruski univerziteti su se uvek nalazili na zadnjim mestima rejtinga. Rukovodioci ruskih univerziteta odavno su izajvljivali da su nezadovoljni rezultatima rejtinga Ku Es Tajms. Prošle godine je čak došlo do skandala. Ruski rektori su optužili autore rejtinga da koriste netačne metodologije, koje su dozvolile da vaga pretegne u stranu zemalja gde se govori engleski. I tačno: u prvoj dekadi su samo američki i engleski univerziteti.
Parametri ocene delatnosti univerziteta uvek se mogu pomalo izmeniti, kako bi se dalo potrebno mesto potrebnom univerzitetu, aludira zamenik presednika komiteta Državne dume za obrazovanje Gadžimet Safaralijev.
Mudruju oni koji sastavljaju ove rejtinge, zto što sve zavisi od jednog: ko su sudije? To kao prvo. A kao drugo, koji parametri se stavljaju na prvo mesto, kako se određuje mesto pojedinog univerziteta u tom rejtingu. Ako se ispravno priđe pitanju, čak i ne baš jak univerzitet može da zauzme prvo mesto. Kod nas postoje jedni pokazatelji rejtinga, međunarodni su drugačiji.
A u drugom uticajnom svetskom rejtingu, Šangajskog univerziteta, Moskovski državni univerzitet Lomonosova dobio je 74. mesto u svetu i 23. u Evropi. To je akademski rejting 500 svetskih univerziteta gde se uzima u obzir doprinos naučnika pojedinog univerziteta, računajući broj Nobelovih i drugih nagrada, kao i broj publikacija u naučnim izdanjima. Ovaj rejting se takođe kritikuje, ali u Evropi, gde su izjavili da ocene nisu objektivne. Ne čudi, jer Kina nije zemlja gde se govori engleski, i kriterijumi odabira univerziteta su naravno drugačiji. U ovaj pravi svetski rejting dospveaju i oni univerziteti gde se nastava ne vodi na engleskom.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















