Svetlana Cenić: RS je zadužena 40 posto više nego ikada prije
Te pare su, kaže, namijenjene za razvojne projekte, dok se od ukupnog iznosa novca dobivenog od prodaje “Telekoma” troši 592 miliona, što se odvija prema Razvojnom programu i to za bolnice, škole, puteve i za infrastrukturne projekte.
Iako penzioneri u RS treba da žive ispod granice siromaštva koju im garantuje minimalna penzija od 140 KM, a nezaposlenih i onih bez ikakvih prihoda koji pune javne kuhinje je sve više, kao vrhunac demagogije on pokušava javnost ubijediti da je više, u stvari manje, piše San.
Džombić tvrdi da je 3,4 milijarde KM ili dvjesto miliona entitetskog duga više ove godine, u stvari manje zaduženje, jer kako objašnjava to je ove godine 40 posto bruto društvenog proizvoda, a prije tri godine je to bilo 60 posto BDP-a.
Svetlana Cenić koja je kao bivša ministrica finansija RS i profesorica ekonomije dobar poznavalac ekonomskih prilika u RS, misli da za ovakve izjave Aleksandra Džombića nema mjesta, jer od para od prodaje telekoma, kako ona kaže, najvjerovatnije nije ostalo ništa.
“Samo budžetski deficit je vrtoglavih 440 miliona KM, a konsolidovani, do sada prebrojani deficit iznosi 725 miliona KM i očito je da nedostaje puno para. Pošto Džombić Narodnoj skupštini RS nije podnio izvještaj o stanju na “eskrow” računu i trošenju sredstava Telekoma, postavlja se pitanje šta je ostalo od tih para. Poznato je da se te pare krčme na svakoj sjednici Vlade RS za sve i svašta i teško da od njih ima išta”, kaže Cenićeva za San.
Ona kaže da je sada, nasuprot svim tvrdnjama o privrednom superoporavku i izvanrednoj ekonomiji, RS zadužena 40 posto više nego ikada prije i da je pred kolapsom.
Kako kaže, prikazani bruto društveni proizvod od 8,5 milijardi KM je nominalan, a ne realan.
“Poznato je da je ljude iz Zavoda za statistiku RS Džombić vraćao sve dok nisu uštimali da je pad BDP u RS 2,9 posto, da bi bar za promil bio manji nego što je onaj u BiH od 3,2. On zna da je zaduženost privrede veća nego što je BDP RS, da je pad depozita banaka evidentan, da se bilježi pad industrijske proizvodnje, bez obzira na Rafineriju Brod. Rafinerija posluje u minusu, kao i Optima preko koje rafinerija posluje. Nešto zaista nije u redu, jer kako to da sve raste, a kada se objave rezultati poslovanja, svi su u minusu”, kaže Cenićeva.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















