Princip nenasilja - politika običnih ljudi u borbi za svoja prava
Taj dan se obeležava 2. oktobra, to je rođendan velikog indijskog filozofa Mahatme Gandija - borca za nezavisnost svoje otadžbine, koji je svojim nenasilnim akcijama doprineo povlačenju britanskih kolonizatora. Poznata je njegova krilatica: Postoji mnogo toga za šta sam spreman da umrem, ali nema ničeg za šta bih bio spreman da ubijem. Principi nenasilja i tolerantnosti imaju duboko korenje u istoriji čovečanstva. Jedan od najupečatljivijih primera je delatnost prvih hrišćana. Upravo ideja neprotivljenja zlu nasiljem bila je glavna misao nauke Isusa Hrista. Početkom 20. veka je najpoznatiji pristalica nenasilja bio veliki ruski pisac Lav Tolstoj. Sredinom tog veka je sledbenik Tolstoja i Gandija postao borac za prava tamnoputih Amerikanaca Martin Luter King. Podsetimo, da su i Gandi, i King postali žrtve nasilja. Oba su ubijena od strane fanatičara. Dakle, ne smemo potcenjivati moralnu snagu nenasilja, naročito u naše nemirno doba. Govori nam član Društvene komore RF Aleksandar Sokolov.
Obično nasilje nastaje tada, kada strane konflikta ne žele da reše pitanje, već su željni samog konflikta. To je povezano i s terorizmom na Kavkazu, i s maršem onih, koji se ne slažu, a koji se održavaju u Moskvi. Nasilje uvek rađa nasilje. Ako strane žele da se dogovore, one mogu da nađu načine rešenja svih pitanja na drugi način.
Oružje Mahatme Gandija i Martina Lutera Kinga su bili masovni marševi, piketi, odustajanje od saradnje s vlastima, u kojima su oni videli izvor nasilja. Oni su bili lideri građanskih pokreta, koji su umnogome odredili lik svojih zemalja u budućnosti. U Indiji se rođenadan Gandija obeležava kao nacionalni praznik, a u SAD-u se obeležvava Dan sećanja na Kinga.
Danas mnogo govore da principi tolerantnosti moraju da budu osnova svetske politike, odnosa među državama. Na njima se mora bazirati dobrosusedstvo i nemešanje u poslove jednih i drugih. Evo što je rekao Glasu Rusije o svom shvatanju filozofije nenasilja u savremenom svetu politikolog Valerij Tiškov.
Ta filozofija obuhvata uzajamne odnose krupnih religioznih i etničkih zajednica, političke koalicije i stranke koje moraju da da se međusobno bore za vlast, pre svega pomoću obrazloženja, ubeđenja, parola ili programa, a ne tučom. U nekoj meri je ta filozofija prisutna u odnosima država.
Svakako, danas, kada je mir zapljusnuo talas terorizma, nacionalne i religiozne netrpeljivosti, Gandijeva nauka je važna i aktuelna. Politička kultura upravo počinje od umenja da se oponent sasluša, da se shvate njegova obrazloženja i nalaženju svojih, koja bi on shvatio. To je takođe filozofija nenasilja.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/lensbug.chandru/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















