Početna stranica > Novosti

Astrahanski mostić za Astanu

Astrahanski mostić za Astanu
01.11.2010. god.

Predsednici Rusije, Azerbajdžana i Jermenije ponovo razmatrali pitanje  Nagornog Karabaha. U takvom sastavu se šefovi država sastaju već 3.  put ove godine. Od momenta njihovog prvog susreta 2008. godine Dmitrij Medvedev se 7. put našao za stolom pregovora s Ilhamom Alijevim i Seržem Sargsjanom. Takav okvir susreta  postaje tradicionalan. Uskoro će biti održana sledeća etapa pregovora: 1. i 2. decembra u Astani će biti održan samit OEBS, posvećen problemu Nagornog Karabaha.
 

Umnogome posle susreta u Astrahanju je moguće pouzdano govoriti o dolasku šefova Azerbajdžana i Jermenije u Astanu. O rezultatima pregovora u Astrahanju ruski lider je rekao:
 

Strane su uskladile zajedničku izjavu koja ima humanitarni karakter, ali je veoma važna, uzimajući u obzir složene odnose između Jermenije i Azerbajdžana po pitanju Nagornog Karabaha. Reč je o specijalnoj Povelji, usmerenoj na učvršćenje mera poverenja, da bi bez odlaganja bila izvršena razmena vojnih zarobljenika i vraćena tela poginulih. Strane već davno nisu u direktnoj, otvorenoj konfrontaciji, ali postoje problemi, dolazi do puškaranja, ginu ljudi. U takvom momentu mora se otvoreno sagledati situacija, moraju se učiniti koraci sa obe strane.
 

Zaista, danas Azerbajdžan i Jermenija nisu neprijateljske države, kako je to bilo pre 20 godina. 1988. godine Nagorno-Karabaška autonomna oblast, koju naseljavaju uglavnom Jermeni, objavila je o nameri da  izađe iz sastava Azerbajdžana. Baku se protivio odvajanju Nagorno-Karabaške Republike. Erevan je podržao jedinice koje su ratovale. Rat je bio završen 1994. godine, kada je stupio na snagu sporazum o primirju. Međutim, o priznanju autonomije nema govora ni danas.  7 rejona svoje teritorije Azerbajdžan smatra okupiranim.
 

Pokret  jednih ususret drugima, počet u Astrahanju, lideri Azerbajdžana i i Jermenije mogu da nastave u Astani. Danas posrednički napori Dmitrija Medvedeva su usmereni na učvršćenje, tačnije rečeno, stvaranje poverljivih odnosa između strana u konfliktu. Rusko rukovodstvo čuva  neophodnu dinamiku i učestalost dijaloga između Azerbajdžana i Jermenije. Ruska misija se uspešno ostavruje, - smatra generalni direktor Centra za proučavanje društveno-političkih procesa na postsovjetskom prostoru Aleksej Vlasov.
 

I u Erevanu, i u Bakuu s nadom očekuju od Rusije uspelo posredništvo između Jermenije i Azerbajdžana. Moskva je uspela da pokaže Erevanu i Bakuu da je to pošteno brokerstvo, te Rusija ne želi, kao neki naši partneri na Zapadu, da stekne neku vajdu. Rusija deluje transparentno i pošteno, ne pokušavajući da kuloarno sudari Baku i Erevan.
 

Zadatak predstojećeg samita u Astani, prema mišlenju eksperta, nije potpisivanje nekih ugovora, već učvršćenje principa «ni jedan korak nazad».
 

U tom smislu je uloga samita u Astani velika, jer je potrebno učvrstiti princip «ni jedan korak nazad». Napredovali smo u  humanitarnogj sferi, sada moramo da napredujemo po teritorijalnom pitanju i pitanju neprimene sile. Te teme su jezgro, suština procesa nagorno-krabaškog regulisanja.
 

Prema rezultatima astrahanskog dijaloga, za novu rundu pregovora u Astani su se Azerbajdžan i Jermenija dogovorili da pripreme neke zajedničke principe regulisanja konflikta. U razgovoru međunarodnih organizacija s Azerbajdžanom i Jermenijom u prvom planu mora da bude tema o neprimeni oružja, - smatra bivši kopredsednik Minske grupe OEBS za regulisanje nagorno-karabaškog konflikta Vladimir Kazimirov.
 

Ja bih predložio da pre usklađivanja zajedničkih principa, pre Astane sve napore uložiti u učvršćenje režima obustave vatre, u isključivanje svake mogućnosti obnavljanja vojnih akcija. Bez toga pregovorni proces neće biti siguran, stabilan, jer u svako doba može da dođe do komplikacija, recimo, zbog incidenta na granici.

U Astani  kopredsednici Minske grupe OEBS – Dmitrij Medvedev, Barak Obama i Nikola Sarkozi moraju da predlože Azerbajdžanu i Jermeniji putnu kartu. Prema rečima Alekseja Vlasova, na samitu će biti stvoren mostić za 2011. godinu, kada postane očigledno da konkretna rešenja moraju da zamene opšta pravila i deklaracije. Za sada između Bakua i Erevana  ima mostić – sagrađen uz aktivno učešće Rusije.



  • Izvor
  • Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...


Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...

Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...


Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....

Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...


Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA