Rusija i NATO mogu zajedno da se surpotstave savremenim izazovima
Suprotstaviti se savremenim izazovima moguće je samo kolektivnim naporima svih država i međunarodnih organizacija. Takvo uverenje izrazio je ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov u publiakciji u ruskim medijima uoči samita Saveta Rusija-NATO, koji će biti održan u Lisabonu 20. novembra.
Sergej Lavrov je potvrdio spremnost ruske strane da sarađuje sa Alijnsom u širokom krugu pitanja. On smatra da je neophodno prevesti na jezik konkretnih dejstava one deklaracije koje su se davale prilikom formiranja Saveta Rusija-NATO o nedeljivosti bezbenosti zemalja Evro-atalntskog prostora. Deklaracije koje nažalost nisu ovaploćene u život.
Pozitivno raspoloženje demonstrira i generalni sekretar NATO-a Andres Fog Rasmusen. Samit u portugalskoj prestonici, izjavio je on, biće svedočanstvo „svežeg starta“ u odnosima Rusije i Zapada. Budućnost Rusije Andres Fog Rasmusen vidi u saradnji sa EU i NATO-om. Za njih, po njegovim rečima, odnosi sa Rusijom su veoma povoljni sa tačke gledišta proširenja trgovine i jačanja bezbednosti. Na forumu u Lisabonu očekuje se završetak prve u istoriji zajedničke analize pretnji po bezbednost 21. veka.
Namere su pozitivne, odgovaraju duhu i potrebama vremena. Pitanje je koliko one mogu da se realizuju. Pitanje nije pusto. Posle raspada bivšeg SSSR takođe je bilo mnogo razgovora o novoj eri u odnosima između NATO-a i demokratske Rusije. Bivšem predsedniku SSSR Mihailu Gorbačovu data su obećanja da će alijansa proširiti svoju delatnost van granica tradicionalne zone uticaja. Rezultat se ispostavio obrnutim. Obećanja su bila prekršena. Na kraju su članovi NATO-a postali ne samo bivši partneri SSSR iz Varšavskog ugovora, već i bivše sovjetske pribaltičke republike koje su dobile nezavisnost. A granice NATO-a, njegove vojne baze približile su se ruskim granicama. Zabrinutost Rusije ne uzima se u obzir. Šta više, isti taj Andres Fog Rasmusen predstavlja stvar kao da je Rusija dobila proširenjem NATO-a, potšo je stekla „stabilne i predvidive susede“.
Jedna od tema koje će se razmatrati u Lisabonu biće formiranje protivraketnog štita za evropu uz učešće NATO-a i Rusije. Sergej Lavrov je pozdravio želju da se reši problem PRO kolektivnim naporima. Ali Rusija, podvukao je on, želela bi da shvati kako se vidi ahitektura i perspektive razvoja hipotetičnog sistema PRO, ko i kako može njime da upravlja. Učešće RF u evropskom PRO može biti samo na osnovu ravnopravne saradnje. Pri tome treba da postoje garancije da u bilo kojim okolnostima neće biti narušena stateška stabilnost.
Nekim učesnicima Severnoatlantske alijanse učešće Rusije u formiranju protivraketnog štita čini se drugačije. Pozovimo se na izjavu koju je dao u ponedeljak stalni predstavnik SAD u NATO-u Iv Dadler. Rusija, izjavio je on, ubuduće neće moći da upravlja sistemom PRO, mada je pozivaju na učešće u njegovom formiranju. Pri takvom prilazu teško da se može govoriti o partnerskim odnosima i poverenju.
- Izvor
- Golos Rossii, © kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















