Rusija je protiv odugovlačenja postojanja međunarodnih tribunala
Rusija je izrazila zabrinutost zbog odugovlačenja predmeta Međunarodnih tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu. Države, stvorene na postjugoslovenskom prostoru i Ruanda su spremne da same dovrše predmete. Ovu poziciju je izložio zamenik stalnog predstavnika RF pri OUN Aleksandar Pankin na otvorenoj sednici Saveta Bezbednosti.
Rok za završetak rada Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MTBJ) trebalo je da istekne krajem ove godine. Međutim, njegovi predstavnici stalno insistiraju na produžavanju svojih ovlašćenja. Pre pola godine MTBJ je referisao Savetu bezbednosti o spremnosti da završi razmatranje predmeta 2012. godine, a poslednji apelacioni predmet 2014. godine. Sad glavni javni tužilac MTBJ Serž Bramerc, već govori o 2015. godini. Međunarodni sudski organ je trebalo nepristrasno da analizira situaciju i da krivce pozove na odgovornost. Nažalost, ovaj zadatak nije u potpunosti realizovan zbog političke angažovanosti MTBJ. Presude koje je doneo u mnogome su se prilagođavale političkoj realnosti, nastaloj na Balkanu i interesima zapadnih zemalja. Objekte progona uglavnom predstavljaju srbski političari i građani. Za vreme postojanja MTBJ održana su 142 suđenja. 92 od njih su bila protiv Srba, ističe rukovodilac Centra za proučavanje savremene balkanske krize Instituta za proučavanje slovenskih naroda RAN Jelena Guskova.
Šezdeset šest odsto predmeta jesu predmeti protiv Srba. Srbi su ukupno do danas osuđeni na više od 400 godina, dok su Hrvati osuđeni na 80, a Muslimani na još manje. Neobjektivnost, jednostranost tribunala izaziva ozbiljne bojazni kod rukovodilaca mnogih zemalja. I uopšte, treba postaviti pitanje o tome da se proveri delatnost tribunala, da se ona oceni.
Glavni zadatak tribunala je bio, smatra Jelena Guskova, da uhapsi srpske lidere i u Hrvatskoj, i u Srbiji, i u Bosni i Hercegovini, da dokaže da su upravo oni navodno glavni krivci za događaje na Balkanu 90-ih godina, i da se samim tim opravda NATO agresija protiv Jugoslavije 1999. godine.
U nastalim okolnostima nastavak rada Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju gubi smisao. Naprotiv, na dnevnom redu treba da se pojavi pitanje o definisanju konkretnih rokova za završetak njegovog rada.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © www.icty.org/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















