Magija umetničke četkice i književnog pera
Slađana Nedeljković je istaknuta umetnica i književnica iz Vranja, i sa njom smo razgovarali na temu umetničkog stvaralaštva u doba interneta i društvenih mreža.
Da li su internet i društvene mreže promenile način na koji konzumiramo i doživljavamo umetnost?
Društvene ili socijalne mreže su servisi današnjice koji svima nama, korisnicima, omogućavaju raznovrsne vidove komunikacije i mogućnost lične prezentacije,. promociju proizvoda i usluga, brendiranje - i ko zna šta još.
Činjenica je da se takva današnjica oslikava i u sferi umetnosti i to mislim na najjefikasniji način, ako govorim o likovnoj umetnosti. Sam način, doživljaj i poimanje umetnosti se vrlo bitno promenilo na najpozitivniji način - jer se (po meni) umetnost približila ljudima u dostupnosti, prisutnosti i u edukativnom i u komercijalnom smislu.
Može biti i mnogo jasnije ako stavimo običan parametar - da je pre nešto više od desetak godina bilo nezamislivo da ljubitelj umetničkog dela pita, kontaktira umetnika na tako neposredan način o delu - a danas če mnogi posetioci baš preko društvenih mreža zatražiti dodatne informacije ili se raspitati o drugim bitnim aspektima koje su u interesovanju. Meni je to fascinantno, ta mogučnost da se dopre do stvaraoca, razgovara s njim i nadje rešenje za neke nove ideje, slike i projekte.
Koliko naše društvo prati kulturu i kulturne događaje?
Po činjenicama rekla bih zadovoljavajuće, po osećaju - rekla bih da bi svi umetnici bili srećniji da je publike I interakcije više. U tom balansu kulturnih praksi, života, ekonomije i svega sto nas je snašlo u poslednje vreme (mislim na dve godine unazad) izdvojila bih te neke stvari koje utiču na praćenje kulturnih sadržaja - kulturne potrebe pojedinca, kulturne navike, ukuse (estetske), znanja o kulturi i naravno, koliko uopšte svi mi, imamo i posedujemo kulturna dobra (knjiga, slika, skulptura I sl). Uvek može bolje, zar ne?
Šta tebe najviše inspiriše da stvaraš umetnička dela?
Najzahvalnija, najsrećnija i najopuštenija sam dok stvaram, i svI oni koji vole ono što rade znaju o čemu govorim. Svakako taj " zadatak", tema ili trenutna inspiracija se nekako menja I zavisi od motiva koji izradjujem, pa tako ako slikam motive starog Vranja, oživljavam neku legendu ili priču iz našeg kraja ,,to volim da radim uz muziku, uz trubače i slikanje ide s dobrom energijom i lako. Tu senzitivnost, dodir boja i "priče" s njima nije bas lako opisati a ja često volim reći za taj process - "Magija cetkice". Inspirišu me ljudi, priroda i sve(t) oko nas.
Da li je lakše slikati ili pisati, šta te više ispunjava kao umetnicu?
Nikada, čini se, postati pisac i književnik nije bilo lako. Ostaviti delo koje se pamti, još teže. Napisati remek-delo, brdo varijanti, papira, razmišljanja , dani i noći, odustajanja i često se može lako desiti da sve završi u nekoj fioci. Zamalo da i ja tako uradim. Uvek bih volela da je perfektno, dopadljivo i da se naravno dopada svima.
Tako je i sa slikama - imperativ je preneti emociju na najbolji nacin. To je onaj opšti utisak i svi umetnici tome teže. Obzirom da sam se i školovala u oblasti likovnog stvaralaštva i da me ono prati od detinjstva - meni je nekako lakse da uronim u boju, da crtam i otisnem se "tamo negde iza duge" bar dok traje taj stvaralački proces
Da li doživaljaj umetničkog dela isti u Galeriji i na Instagramu, i da li sa druge strane, mreže omogućavaju da umetnička udela pogledaju i ljudi iz drugih zemalja, koji ih drugačije ne bi videli
Doživljaj umetničkog dela nikada nije isti u Galeriji i na Instagramu. U Galeriji imamo doživljaj, osećaj, zagrljaje, interakciju i često puta potpuno prirodno uključujemo još jedno čulo - taktilno, a to je čulo dodira. dodje nam da dotaknemo sliku, površinu, osetimo teksturu i energiju rada. Ta senzitivnost je u susretu s nečim što nas je očaralo potpuno razumljiva. Ostaje nam u tom direktnom susretu i mogućnost da govorimo s publikom i imamo onaj najiskreniji odgovor, gotovo dečji, jer je tada tog trenutka dat. Čista ekspresija.
I da, sa druge strane, mreže omogućavaju da umetnička udela pogledaju i ljudi iz drugih zemalja, koji ih drugačije ne bi videli. Svakako veoma cenim i tu vrstu interakcije i mogućnosti ali mi je usmeno, toplina koja ostaje u medjuljudskom susretu i dalje na prvom mestu.
Ivan Trajković
Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















