Kaspijsko more: ekonomska saradnja „petorke“ bez spoljašnjeg vojnog štita
Kaspij treba da postane zona odgovornosti isključivo priobalnih zemalja – Rusije, Azerbejdžana, Kazahstana, Turkmenije i Irana. Moskva poziva partnere da s ovakvih pozicija rešavaju probleme pravnog statusa Kaspija. U suprotnom slučaju, porašće apetiti drugih država za rešavanje sopstvenih zadataka uz pokrivanje regiona vojnim štitom.
Pretnja pojave vojne infrastrukure inostranih država na Kaspiju nije „šarena laža“. Na primer, 2003. godine Azerbejdžan i Kazahstan su odbili rusku ideju o stvaranju ujedinjene vojno-morske grupacije radi učestvovanja u američkom programu „Kaspijski stražar“ (Caspian Guard). U okviru nje Vašington je izdvojio Bakuu i Astani 130 miliona dolara za modernizaciju flote. U odgovor Rusija je postavila zadatak jačanja vojnog prisustva u regionu, pošto borba za njegove resurse može izazvati poremećaj bilansa snaga u blizini njegovih granica. Međutim, na nedavnom samitu kaspijske „petorke“ u Bakuu Moskva je stavila do znanja da će vojne argumente sačuvati za krajnju priliku.
Rusija u prvi plan ističe ekonomska pitanja, između ostalog, inicijativu za osnivanje Organizacije kaspijske ekonomske saradnje. Radi se o korenitoj modernizaciji kaspijskog dnevnog reda, koji se pre toga ograničavao uglavnom pitanjima vojne bezbednosti i vađenjem sirovina, pomalo razblaženim ekološkom retorikom, smatra zamenik generalnog direktora Informativno-analitičkog centra MDU Aleksandar Karavajev.
Zahvaljujući Medvedevu Rusija je ipak uspela da izdejstvuje od partnera shvatanje potrebe za prevladavanjem stereotipa. Treba pronalaziti nove mogućnosti za socijalno-ekonomski razvoj regiona. Ako, recimo, postoji ćorsokak u smislu usaglašavanja podele dna i akvatorije Kaspija treba pokušati sa zaobilaženjem ovog problema putem stvaranja mogućnosti za višestranu saradnju. Odgovarajući mehanizam može biti osnivanje Organizacije za kaspijsku ekonomsku saradnju. U njenim okvirima zemlje bi mogle da razvijaju svoje ekonomske projekte. Na osnovu rezultata prvih razmatranja ove incijative, a Medvedev ju je predložio još 2008. godine, postalo je jasno da u celini rukovodioci kaspijske „petorke“ optimistički gledaju na formiranje ovakve organizacije i da su spremni da koriguju svoje pristupe integraciji.
Među projektima van kojih će ostati neregulisanost statusa mora, jeste izgradnja obilaznice oko Kaspija, proširenje putničkog i brodskog saobraćaja između luka Kaspijskog basena, realizacija projekta osnivanja Kaspijske banke za trgovinu i razvoj. Moguće je da cela „petorka“ ima udela u izgradnji kanala „Evroazija“ između Kaspijskog i Crnog mora, takođe je moguća rekonstrukcija čitavog lanca ruskih ustava, koje Kaspij povezuju sa Svetskim okeanom.
Inicijativa Moskve za stvaranje OKES predstavlja i alternativu pokušajima da se spolja provociraju političke protivrečnosti među prikaspijskim zemljama. Novi postor će očigledno, pomoći ne prosto da se izbalansiraju interesi u okviru „petorke“ već će omogućiti njenim učesnicma da ojačaju svoje geopolitičke pozicije.
- Izvor
- Golos Rossii, © kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Azerbejdžan
- Kazahstan
- Turkmenija
- Iran
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















