NATO ne poriče planove odbrane od Rusije
Tvrdnje sajta Vikiliks o vojnoj zaštiti zemalja Baltika i Poljske od Rusije, izgleda, istinite su. Alijansa zaista namerava da ih brani od tobože mogućeg napada Moskve. To je indirektno priznao novi direktor informativnog biroa NATO-a u Moskvi Robert Pšelj.
Planovi odbrane su razrađeni za sve članice NATO-a. Oni su postojali, postoje i postojaće jer je to kolektivna organizacija odbrane. Nema ništa novo u tome što takvi planovi postoje.
Međutim, glavni nije čak ni sam plan, nego činjenica da je on potvrđen prilikom novembarskog samita NATO-a u Lisabonu koji je postao nova međa u odnosima Moskve i Brisela. U usvojenoj na samitu strateškoj koncepciji alijanske prvi put je bilo upisano da ta organizacija ne ugrožava Rusiju, te želi da se postigne viši nivo strateškog partnerstva s Moskvom. Bilo je izjavljeno da NATO ne tretira Rusiju kao opasnost po svoju bezbednosti, te namerava da ozbiljno promisli zajedničku s Moskvom PRO. Danas je Vašington umnogome devalvisao rezultate lisabonskog samita, - smatra direktor centra za proučavanje postsovjetskog prostora Aleksej Vlasov, - dakle ne smemo da zaboravimo da nam barut bude suh.
Smatram da je rano da se govori o potpunom uzajamnom razumevanju između Rusije i NATO-a. Ostaje nerešen čitavi kompleks pitanja, povezanih s razlikom u stavovima i u Južnom Kavkazu, i u problemima saradnje u okviru avganistanskog regulisanja. Te razlike još uvek postoje. Drugo je pitanje da se nekako promenila retorika. Nastala je mogućnost da bi bilateralni dijalog postao konstruktivniji, usmeren na saradnju, a ne konfrontaciju. Sa tog gledišta se odnosi između RF i NATO-a pozitivno razvijaju posle lisabonskog samita. Međutim, ne može da se tvrdi da je risitovanje završeno, te je preuranjeno da se govori o novim odnosima.
Bilo kako bilo, posle samita u Lisabonu nastala je realna šansa da se otvori nova strana i uzajamnim odnosima Rusije i alijanse. NATO ne bi smeo a da ne iskoristi tu mogućnost, bilo bi pogrešno da se misli da ne trebamo jedni drugima, - istakao je Aleksej Vlasov.
Svet se menja, nastaju novi rizici i izazovi. Već nije reč o jednopolarnom ili dvopolarnom, već o multipolarnom svetu. To traži od Rusije i NATO-a sasvim druge odnose. Oni moraju da budu u najmanju ruku partnerski radi suprotstavljanja tim novim rizicima o kojima se toliko govori u poslednje vreme. To su i narkotrafik, i međunarodni terorizam, i kiberkriminal. Svakako, Rusija i NATO tu moraju sarađivati.
Istovremeno očito je da je preuranjeno da se tvrdi da će uskoro saradnja Rusije i Vašingtona prerasti u strateško partnerstvo, -smatra ekspert. Takva mogućnost i želja, u svakom slučaju od strane Moskve, postoje. Međutim, kako svedoče događaji poslednjih dana, to je pitanje za dugoročnu perspektivu.
- Izvor
- Golos Rossii, © kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















