Nemcima „lažu“ o pomoći Ukrajini – Šolc
Nemački kancelar Olaf Šolc optužio je svoje kritičare da obmanjuju glasače u vezi sa njegovom oklevanošću da odobri predloženi paket pomoći Kijevu u iznosu od 3 milijarde evra (3,1 milijardu dolara). Visoki zvaničnici su okrivili Šolca za odlaganje hitne pomoći koju su predložili ministarka spoljnih poslova Analena Berbok i ministar odbrane Boris Pistorijus.
Kancelar tvrdi da oni koji podržavaju ovaj sporazum nisu transparentni u pogledu njegovog finansiranja.
„Nemačkom narodu se laže“ od strane onih koji odbijaju da objasne kako bi ovaj paket bio finansiran, izjavio je Šolc u intervjuu za list Frankfurter Allgemeine Zeitung u ponedeljak.
Pitanje pomoći Ukrajini je u centru političkih debata uoči parlamentarnih izbora u Nemačkoj sledećeg meseca. Socijaldemokratska partija (SPD) nominovala je Šolca kao svog kandidata za formiranje nove vlade, nakon što je Pistorijus odbio da se kandiduje, iako njegova popularnost u nekim anketama nadmašuje Šolcevu.
Berbok, visoka funkcionerka Zelenih, prošlog nedeljnog se požalila na neimenovane zvaničnike koji daju prednost nacionalnim interesima u odnosu na „odgovornost za obezbeđivanje mira u Evropi“, kako bi se dopali biračima. Njena stranka je bila deo vladajuće koalicije koja se raspala prošle godine zbog sukoba sa SPD-om i Slobodnom demokratskom partijom (FDP) oko prioriteta u potrošnji.
Fridrih Merc, kandidat za kancelara iz opozicione Hrišćansko-demokratske unije (CDU), takođe je kritikovao Šolca zbog toga što ne pruža više pomoći Ukrajini. Merc se trenutno smatra favoritom za kancelara, pošto CDU/CSU savez vodi u anketama javnog mnjenja.
Alternativa za Nemačku (AfD), antiimigrantska partija, ističe se među glavnim političkim akterima po svom protivljenju finansiranju Kijeva u borbi protiv Moskve i poziva na nastavak kupovine jeftine ruske energije kako bi se podstakla posrnula nemačka ekonomija. AfD trenutno zaostaje za Hrišćanskim demokratama u anketama, dok poslanici navodno razmatraju mogućnost zabrane partije zbog navodne pretnje nemačkoj demokratiji.
Uprkos neslaganjima u okviru vladajuće koalicije oko buduće pomoći Ukrajini, Nemačka ostaje drugi najveći vojni donator Kijevu, odmah nakon SAD, pruživši oko 11 milijardi evra od januara 2022. do oktobra 2024, prema podacima Instituta za svetsku ekonomiju u Kilu.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: Boris Roessler / dpa/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















