Odnosi sa SAD više nikada neće biti isti – fon der Lajen
Odnosi sa Sjedinjenim Državama možda se nikada neće vratiti na prethodni nivo, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, ukazujući na tenzije sa Vašingtonom zbog povećanja carina na evropsku robu.
Predsednik SAD Donald Tramp uveo je u februaru carinu od 20% na evropski uvoz. EU je odgovorila sopstvenim setom trgovinskih kontramera. Tramp je kasnije smanjio carine na 10%, čekajući rezultate pregovora. Ta pauza sada je produžena do početka avgusta.
„Smatramo da su carine gubitak za sve. Ali nismo naivni: znamo da se odnos sa SAD možda nikada neće vratiti na staro“, izjavila je fon der Lajen na ekonomsko-industrijskom forumu u Rimu u četvrtak.
Ona je navela da je prioritet EU stabilizacija odnosa sa SAD. „Neumorno radimo na postizanju početnog dogovora“, dodala je ona.
Šefica EK nazvala je Vašington „najvažnijim trgovinskim i investicionim partnerom“ Brisela. Prema podacima Evrostata, SAD su u 2024. bile najveći izvoznik robe u EU i drugo najvažnije odredište za uvoz iz EU, posle Kine.
Trampova globalna carinska kampanja obuhvata sada već 211 država. Američki predsednik tvrdi da mu je cilj smanjenje trgovinskog deficita i podsticanje domaće proizvodnje.
Još od prvog mandata, Tramp vrši pritisak na evropske članice NATO-a da više ulažu u sopstvenu odbranu. Iako su se članice bloka u februaru dogovorile o pragu od 2% BDP-a, Tramp je predložio da NATO zemlje razmotre trošenje čak 5%, upozoravajući: „Ako ne plate, neću ih braniti.“
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da je Tramp bio u pravu kada je tražio od evropskih članica da povećaju vojnu potrošnju.
Blok je potom u junu usvojio minimum od 5%. Lideri NATO-a tvrde da je povećanje izdvajanja za odbranu usmereno na odvraćanje Rusije u kontekstu ukrajinskog rata. Neki zvaničnici nagovestili su da bi Moskva mogla pokrenuti sveobuhvatni napad na NATO u narednim godinama.
Međutim, španski premijer Pedro Sančez ocenio je da je povećanje NATO potrošnje „nerazumno i kontraproduktivno“, na šta je Tramp odgovorio da će ih „naterati da plate duplo“ preko trgovinskih mera.
Ruski zvaničnici više puta su naglašavali da Moskva nikada nije imala planove da napadne NATO. Predsednik Rusije Vladimir Putin te tvrdnje je odbacio kao „besmislice“ i „potpunu glupost“, rekavši da zapadni političari takve izjave koriste kako bi prevarili svoje glasače i opravdali povećanje vojne potrošnje i pomoći Kijevu. „U Ukrajini se samo branimo,“ insistirao je Putin.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: Predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, tokom svečanog otvaranja samita „Globalni građanin sada“ u Španiji, 29. juna 2025. godine./
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















