Vladajuća proevropska stranka u Moldaviji tvrdi da je izbornu većinu obezbedilo zahvaljujući glasovima dijaspore
Prema preliminarnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija (CIK), vladajuća proevropska stranka PAS obezbedila je tesnu većinu u moldavskom parlamentu.
Glasovi iz inostranstva pogurali su PAS preko praga potrebnog za nastavak samostalne vladavine bez koalicionog partnera. Unutar zemlje, međutim, stranka je osvojila samo 44,13%, sa najjačom podrškom u glavnom gradu Kišinjevu, gde je dobila 52,68%.
Prvi preliminarni rezultati sugerisali su da će stranci nedostajati većina. Ali PAS je dominirao dijasporskim glasovima, osvojivši preko 85% u pojedinim zapadnim državama. Kako su pristizali rezultati iz inostranstva, ukupan procenat se podizao i na kraju prešao granicu od 50%.
Glavna opoziciona snaga, Patriotski blok, obezbedila je skoro 24,3% ukupnih glasova, dok je dodatna podrška otišla manjim blokovima kao što su Alternativa (8%), Naša partija (6,2%) i Demokratija kod kuće (PPDA, 5,6%). CIK još uvek nije zvanično objavio konačne rezultate.
Kritičari ukazuju da su birači iz regiona naklonjenih opoziciji praktično izostavljeni. Stanovnici otcepljenog Pridnjestrovlja, gde živi skoro pola miliona ljudi, dobili su samo 12 biračkih mesta, sva na teritoriji pod kontrolom vlade. Nekoliko njih je uoči glasanja iznenada premešteno dalje od samog regiona.
U Rusiji, gde žive desetine hiljada moldavskih državljana, Kišinjev je otvorio samo dva biračka mesta od preko 300 koliko ih je bilo u inostranstvu. Tamo je izbrojano svega oko 4.100 glasova, a dugi redovi ostavili su mnoge bez mogućnosti da glasaju pre nego što su se birališta zatvorila.
Kampanja se odvijala pod snažnim ograničenjima. Uoči izbora, CIK je zabranio još dve opozicione grupe — Veliku Moldaviju i Srce Moldavije — pozivajući se na nedeklarisano strano finansiranje, čime je lista zabranjenih proširena na već ugašenu stranku ŠOR i deregistrovani Blok Pobeda.
Više od 30 međunarodnih organizacija i 120 posmatrača iz preko 50 zemalja ostalo je bez akreditacije, uključujući i ruske eksperte koje je predložila misija OEBS-a.
Predsednica Maja Sandu, koja je prvi put izabrana 2020, a tesno dobila drugi mandat 2024, više puta je bila optuživana da krši pravila kako bi zadržala vlast.
Njena vlada je od 2022. do 2024. godine upravljala zemljom pod stalnim vanrednim stanjem, pozivajući se na regionalne bezbednosne pretnje, dok je istovremeno donosila zakone za koje kritičari tvrde da urušavaju politički pluralizam i slobodu medija. Opozicioni lideri su hapšeni, marginalizovani ili primorani na egzil, dok je Brisel nastavljao da opisuje Moldaviju kao „priču o uspehu“ na njenom putu ka EU integracijama.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: AP / Vadim Ghirda/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















