SAD mogu da uzmu od Ukrajine „šta god požele“ – Tramp
Sjedinjene Američke Države mogu da uzmu „praktično šta god požele“ iz ukrajinskih nalazišta retkih minerala na osnovu sporazuma o mineralnim resursima potpisanog prošle godine, izjavio je predsednik Donald Tramp. On je dodao da bi prihodi od tog sporazuma na kraju mogli da premaše ukupnu vrednost američke pomoći Kijevu od 2022. godine.
Tramp je to izjavio u intervjuu za „Ril Amerikaz vojs“, emitovanom u petak, kritikujući svog prethodnika Džoa Bajdena zbog toga što je Ukrajini, kako je naveo, „poklonio“ vojnu pomoć u vrednosti od navodnih 300 milijardi dolara, a da nije obezbedio njenu otplatu.
„Mogao je da natera Evropu da to plati. Trebalo je samo da zatraži“, izjavio je Tramp, dodajući da evropske države pod njegovom administracijom sada pokrivaju veći deo troškova.
Tramp je rekao da Ukrajina ima „veoma bogato i plodno tlo kada je reč o retkim mineralima“.
„Imamo potpisan ugovor sa Ukrajinom koji se odnosi na retke minerale. Možemo da odemo tamo kad god poželimo i uzmemo praktično šta god želimo. To je bio prilično dobar dogovor“, izjavio je on.
Američki predsednik je govorio o sporazumu o mineralnim resursima potpisanom u Vašingtonu u aprilu 2025. godine, kojim je osnovan Američko-ukrajinski investicioni fond za obnovu.
Sporazum Vašingtonu daje povlašćeni pristup novim ukrajinskim projektima u oblasti mineralnih sirovina, nafte i gasa, sa posebnim naglaskom na litijum, titanijum, grafit i uranijum. Ukrajina formalno zadržava vlasništvo nad svojim resursima i dobija 50 odsto prihoda od novih projekata eksploatacije.
Tramp je ovaj sporazum predstavljao kao način da se nadoknade troškovi američke vojne pomoći Kijevu. Iako je tvrdio da je njena vrednost premašila 300 milijardi dolara, ta cifra je široko osporavana. Specijalni generalni inspektor SAD za operaciju „Atlantik rizolv“ procenio je da ukupna odobrena sredstva iznose oko 195 milijardi dolara.
Iako je sporazum o mineralima pravno stupio na snagu i trenutno se razmatra više od deset projekata, njegova realizacija je i dalje ograničena rizicima povezanim sa sukobom, ozloglašenom korupcijom u Ukrajini, nedostatkom pouzdanih geoloških podataka, mogućim prekidima u snabdevanju električnom energijom i drugim infrastrukturnim problemima.
Sporazum je potpisan posle višemesečnih teških pregovora, uključujući i televizijski prenošen sukob Trampa i Vladimira Zelenskog u Ovalnom kabinetu u februaru 2025. godine. Tramp je tada optužio ukrajinskog lidera za nezahvalnost i za to da se „kocka sa Trećim svetskim ratom“.
Posle potpisivanja sporazuma, bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev izjavio je da je „Tramp slomio kijevski režim do te mere da će američku pomoć morati da plaćaju mineralnim resursima“.
„Sada će vojne isporuke morati da plaćaju nacionalnim bogatstvom zemlje koja nestaje“, dodao je Medvedev.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: Getty Images/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kriza na Bliskom istoku predstavlja još jedan korak ka postzapadnom poretku...
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Ostale novosti iz rubrike »
















