Ko je pod čijom lupom?
Komesar EU za unutrašnje poslove Sesilija Malmstrem predstavila je nacrt direktive, koja propisuje sakupljanje šireg skupa podataka o avio-putnicima, kako onim koji stižu u zemlje EU, tako onima koji lete iz njih. Prema dokumentu, aviokompanije treba operativno da predaju ove podatke službama bezbednosti odgovarajućih država. Cilj je efikasnije suprotstavanje međunarodnom kriminalu, švercu narkotika i terorističkoj opasnosti.
Predstavljajući nacrt odluke Evropske komisije, Malmstrem se potrudila da odmah umiri moguće skeptike. Po njenim rečima, deo podataka o avionskim putnicima specijalne službe mogu da dobiju odavno. Recimo, zna se u kojoj je agenciji putnik kupio kartu, kuda i kada leti, na kom mestu sedi, da ne govorimo o imenu i prezimenu. Nisu svima, istina, ovi razlozi delovali ubedljivo. Jedna je stvar podaci iz karte, druga stvar podaci personalnog karaktera. A takvih je 19 tačaka. Među njima su, na primer, rekviziti kreditne kartice, broj mobilnog, adresa elektronske pošte, šifra na koferu i drugi.
U principu, Evropska komisija se ne može optužiti za nekakvu glupost. SAD, recimo, još od 2004. godine traže podatke o avionskim putnicima koji lete u Ameriku iz zemalja SAD ni više ni manje nego po 34 parametara. Slične podatke o putnicima koji dolaze sakupljaju u skladu sa sopstvenim zakonodvastvom specijalne službe Belgije i Švedske. Zahvaljujući upravo takvoj praksi, rekla je Malmstrem, u Belgiji je, na primer, bilo otkriveno 95% svih uhapšenih narkokurira. U celini protiv sličnog metoda borbe protiv terorističke i drugih opasnosti savremenosti nema posebnih primedbi. Stručnjake i političare brinu konkretni detalji.
Po rečima nemačkog eksperta za unutrašnje poslove frakcije zelenih u evropskom parlamentu Jana FilipaAlbrehta, ustavni sudovi niza zemalja i Evropski sud za ljudska prava dozvoliće da se sakupljaju lični podaci o građanima tek uz postojanje ozbiljnih sumnji. Ako se one ne potvrde – dobijeni podaci uništavaju se hitno. U celini ideju komisije on naziva šamarom osnovnim evropskim vrednostima i ljudskim pravima. Sa njim se u principu slaže i Brigit Zipel, poslanik Evropskog parlamenta iz SDPG:
Rešenje će zavisiti od toga da li će nam poći za rukom da nađemo zajednički stav. Kao prvo, treba zatražiti od Evropske komisije objašnjenja u čemu se sastoji dodatni efekt dobijanja ličnih podataka. Kao drugo, ako odluka bude doneta, treba promisliti kako da se ne dopusti haotično nagomilavanje sakupljenih podataka. U tom slučaju oni će prestati da podležu kontroli, pojaviće se rupa za zloupotrebe. Podatke treba sakupljati strogo ciljano, i njihova količina treba da bude ograničena.
Na razmatranje nacrta direktive ministrima i Evropskom parlamentu se daju dve godine. Vremena ima. Najvažnije je, samtraju eksperti, da u borbi protiv terorizma i međunarodnog kriminala bude jasno ko je pod čijim kalpakom. Ovde se cena svake neopreznosti meri ljudskim životima.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















